Sprema li se brutalna prevara na izborima: HDZ negira krađu

Prema informacijama magazina Žurnal koje je objavio dokument kojeg potpisuje potpredsjednik HDZ-a Hrvatske Milijan Vaso Brkić, u Hrvatskoj se vrši ubrzana registracija birača koji bi glasali na općim izborima u BiH. Za koordinatora tih aktivnosti prilikom registriranja birača Brkić je navodno odredio Marija Bebića, kadra HDZ-a Hrvatske koji je prošle godine imenovan za jednog od direktora Hrvatske pošte.

Zamjenica predsjednika HDZ-a BiH Borjana Krišto odbacila je tvrdnje da ova stranka, zajedno sa HDZ-om Hrvatske, režira krađu identiteta birača i vrši pritisak na glasače u Hrvatskoj da glasaju za HDZ BiH.

“Ako nešto i ima, onda se time ne bavi HDZ, postoje institucije koje trebaju da se time bave”, istakla je Krišto, govoreći o navodima da su aktivisti HDZ-a Hrvatske i HDZ-a BiH direktno učestvovali u krađama identiteta bh. državljana koji su prijavljeni za glasanje putem pošte.

S druge strane magazin Žurnal piše, to dokazuje dokument kojeg je potpisao potpredsjednik HDZ-a Hrvatske Milijan Vaso Brkić, te razgovori s hrvatskim državljanima kod kojih su stanovali bh. građani kojima je CIK isporučio glasački materijal.

Analizirajući moguću malverzaciju sa glasovima, profesor na Sveučilištu u Zagrebu Zoran Pusić za Vijesti.ba kaže da se masovna prevara na izborima u demokratskim zemljama ne može tolerisati, te da je riječ o krivičnom djelu koje treba sankcionisati.

“To je za svaku osudu. Da bi se ovaj slučaj nazvao kriminalom, potrebno je podastrijeti više dokaza nego što je to tekst objavljen u medijima, ali nema sumnje da je konkretan članak indicija. Ako se to zaista desilo, te ako je direktor Pošte upleten na način da je dao direktive u tom smjeru da bi se omogućila manipulacija, to je kriminal, nema sumnje”, upozorava profesor Pusić, uz poruku da “gdje ima dima, ima i vatre”.

On naglašava da se mnoge političke stranke i predstavnici nevladinog sektora u Hrvatskoj godinama ukazuju na problem glasanja dijaspore.

“Godinama se zalažemo da u Hrvatskoj pravo glasa imaju građani kojih ovoj državi plaćaju porez i koji politiku svakodnevno osjećaju na svojim leđima, a ne oni koji žive na drugom mjestu i koji Hrvatsku, manje-više, doživljavaju kao turističku destinaciju, pri čemu ih nije previše briga za sudbinu ljudi koji žive u Hrvatskoj.

Dozlogrdilo im je, dodaje, da birači iz susjednih država odlučuju ko će biti predsjednik Hrvatske ili ko će ući u tamošnju Vladu. Posebno ističe glasače iz BiH.

“To su ljudi koji oduvijek žive u BiH, a odlučuju o našoj sudbini u Hrvatskoj. Na prošlim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj, glasovi dijaspore bili su presudni, posebno oni iz BiH. Ti ljudi često biraju one koji su krajnja desnica, što daje jedan ton hrvatskoj politici koji je na sramotu ove zemlje”, zaključuje Pusić.

Koalicija “Pod lupom” već duže vrijeme upozorava na manipulacije sa glasačima putem pošte i krađu njihovog identiteta. Radi se o hiljadama ljudi i to nije ništa novo, samo što je to sada postala masovna pojava, a to je zabrinjavajuće, ističe predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” i bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić.

U izjavi za Vijesti.ba, Šehić ističe da kao bivši sudija bez uvida u konkretne dokaze ne želi komentarisati “rekla-kazala”, ali da bi to, ukoliko se utvrdi da su u ovaj slučaj umiješane i državne institucije, bio međunarodni skandal koji bi morale istražiti nadležne institucije i jedne i druge države.

No, prema Šehićevim riječima, ovakve aktivnosti ne provode se samo u Hrvatskoj, ili Srbiji, već i u drugim državama diljem Evrope u kojima živi veliki broj bh. građana.

– Koriste se klubovi, udruženja, prostorije vjerskih zajednica kako bi se birači animirali da glasaju putem pošte. To rade aktivisti po nalogu svojih stranaka. To je jasno kao dan. I HDZ, i SDA, i SNSD – svi to rade, a vjerovatno i neke druge stranke. Ali, ja nemam za to dokaza. Dokazi se mogu izvesti tek nakon završenih izbora i analize izbornih rezultata – naglašava Šehić.

Pojašnjava kako su takvi slučajevi zabilježeni i na Opštinskim izborima prije dvije godine, ali i na Opštim izborima 2014.

– Bilo je takvih pokušaja i ranije. I nije to ništa novo, samo što je to sada postala masovna pojava, što je zabrinjavajuće – dodaje Šehić.

Poziva da se u čitav ovaj proces uključe i institucije BiH, počev od SIPA-e, preko OSA-e i Tužilaštva, pa do CIK-a, koji je na kraju krajeva i odgovoran za zakonito provođenje izbornog procesa.

– Lažno prijavljivanje sigurno se ne može raditi bez saučesništva određenih institucija, jer ko će npr. izdati potvrdu o prebivalištu ili adresi u drugoj državi. Na tome moraju zajednički raditi naše, ali i institucije drugih država kako bi se konačno spriječila manipulacija sa izbornim procesom – poručuje Šehić.

CIK BiH zaprimio je gotovo 90.000 prijava građana za glasanje putem pošte na predstojećim opštim izborima, što je najveći broj do sada na izborima u našoj zemlji. Odobreno je više od 77.000 prijava birača, koji će 7. oktobra imati pravo na ovaj vid glasanja. Institucije i organizacije koje prate regularnost izbornog procesa upozoravaju, pak, na zabilježene slučajeve zloupotreba ličnih podataka građana u svrhu glasanja putem pošte.

“Radi se o tome da je neko zloupotrijebio lične podatke građana i bez njihovog znanja, prijavio ih za glasanje putem pošte. Naši posmatrači na terenu dostavili su određene dokaze i informacije o ovom problemu, a od prije nekoliko dana dolaze i prijave građana, koji nam se obraćaju iz različitih opština, a u vezi sa mogućim zloupotrebama ličnih podataka u svrhu glasanja putem pošte. Do sada su nam prijave stizale iz opština Domaljevac-Šamac, Srebrenica, Velika Kladuša i Banjaluka”, kaže za Vijesti.ba Dario Jovanović, direktor Koalicije “Pod lupom”, koja provodi građansko, nestranačko posmatranje izbora u BiH.

Iz ove organizacije apeluju na građane, bez obzira na to da li imaju prebivalište u ili izvan BiH, da na internet stranici CIK-a BiH ( izbori.ba) provjere gdje su registrovani za glasanje.

“CIK BiH je upoznat sa ovim problemom i prema preliminarnim informacijama ove institucije, oko 150 građana je prijavilo ovaj problem. Pozivamo CIK BiH da javno objavi birački spisak građana registrovanih za glasanje putem pošte u što kraćem roku, uz zaštitu ličnih podataka građana, ali uz navođenje imena i prezimena, mjesta glasanja i države za koju su građani prijavljeni za glasanje putem pošte”, ističe Jovanović.

On dodaje da je CIK BiH informisao nadležna tužilaštva i sudove o ovom slučaju, te da pravosudni i policijski organi treba da provedu opsežnu i urgentnu istragu.

“Riječ je o krivičnim djelima definisanim krivičnim zakonodavstvom BiH. CIK BiH je dužan reagovati ukoliko postoji sumnja u počinjenje krivičnih dijela, a ovo je krivilno djelo, te proslijediti informacije nadležnim tužilaštvima. Istraga mora biti pokrenuta, s obzirom na to da se radi o zloupotrebi koja se tiče ličnih podataka građana, ali kako će ona biti okončana, teško je prejudicirati. Problem je što vrlo često izostaju sankcije po pitanju kršenja izbornih pravila u BiH. Razlozi za to nekada su opravdani, imajući u vidu teško dokazivanje određenih problema, ali postoje i razlozi koji proizlaze iz velikog nivao političke korupcije. Upravo u institucijama koje bi trebalo da sankcionišu nalogodavce ovih kršenja, a to su uvijek isključivo politički subjekti, sjede ljudi koji su koruptivnim, stranačkim ili familijarnim vezama došli na te pozicje i teško je očekivati da ti ljudi izreknu kazne svojim, uslovno rečeno, poslodavcima”, upozorava direktor Koalicije “Pod lupom” u razgovoru za naš portal.

On pojašnjava da birači, koje je neko bez njihovog znanja volje prijavio da glasauju izvan BiH, mogu ipak glasati na dan izbora i to na biračkom mjestu na nepotvrđenim listićima.

“Dakle, ti birači će moći ostvariti svoje pravo glasa. Nakon toga, CIK BiH će ukrstiti podatke o biračima koji su glasali na nepotvrđenim glasačkim listićima i o biračima koji su svoje glasove dostavili putem pošte. Prioritet u brojanju glasova, odnosno validni glas je onaj glas kojeg je birač ostvario lično glasajući na nepotvrđenom glasačkom listiću. U tom slučaju, koverta koja je došla iz inostranstva na ime istog birača će biti uništena”, navodi Jovanović.

Kako upozorava, glasanje putem pošte je jedini način glasanja koji se odvija u nekontrolisanom okruženju.

“Za razliku od glasanja na biračkim mjestima, gdje postoje članovi biračkog odbora, te stranački i nestranački posmatrači, nikada ne možemo sa sigurnošću znati da li je birač koji se prijavio za glasanje putem pošte zaista glasao ili je to uradio neko u njegovo ime”, dodaje on.

Na zloupotrebnu ličnih podataka u svrhu glasanja putem pošte Koalicija “Pod lupom” upozorava od 2014. godine, a na lokalnim izborima 2016. godine takođe je zaprimila prijave građana koji se odnose na isti problem.

“Simptomatičan je bio slučaj u opštini Derventa, u kojoj se više od 100 građana tada pobunilo da su zloupotrijebljeni njihovi lični podaci. U tom slučaju bila je pokrenuta i istraga, ali ne znam kako je završila”, ističe Jovanović.

On potcrtava da ovi i slični primjeri, nažalost, nisu jedine zloupotrebe koje se dešavaju kada je riječ o glasanju putem pošte.

“Mi smo zabilježili stranačke aktiviste u Srbiji koji su obilazili građane BiH i vršili pritisak na njih da se prijave za glasanje putem pošte. Zablježili smo pritiske na studente iz BiH koji studiraju u Novom Sadu. Njima se nudio novac za lične podatke, u smislu da će biti prijavljeni za glasanje putem pošte, te da će njihovi glasački lističi doći na određene adrese i da će neko glasati umjesto njih. Imali smo i masovne kampanje u drugim državama za prijavu građana za glasanje putem pošte, a koje su nerijetko vođene od strane konkretnih političkih subjekata koji učestvuju na izborima. Samo po sebi to ne mora značiti mogućnost zloupotrebe, jer je moguće vršiti animaciju građana za izlazak na izbore, ali je pitanje da li je bilo nedozvoljenih pritisaka na građane, s obzirom na to da su kampanje vođene od strane samih političkih stranaka”, priča Jovanović.

On upozorava na činjenicu da je Koalicija “Pod lupom” u maju i junu ove godine primijetila veliki broj lažnih profila vodećih trgovačkih lanaca i lažnih nagradnih igara na društvenim mrežama, a uslov građanima da učestvuju u nagradnim igrama bio je da pošalju fotografije prve i zadnje strane lične karte. On dodaje da su se pojedine kompanije ogradile od tih profila na društvenim mrežama i navodnih nagradnih igara.

(Vijesti.ba)

Related posts