Džamija i imamska kuća u selu Vrše, koje je udaljeno desetak kilometara od Sanskog Mosta, okićeni su cvijećem i raznovrsnim biljkama, a za ovakav izgled tog prostora najzaslužniji je Hikmet Kaltak, mjesni imam.
Iako je ranije penzionisan, prije devet mjeseci prihvatio je poziv da službuje u ovom malom džematu, nakon što je raniji imam napustio Bosnu i Hercegovinu te otišao na privremeni rad u Njemačku.
Sanjanima je odranije poznata Kaltakova naklonost prema cvijeću i drugim biljkama, a on je s velikom ljubavlju, brigom i pažnjom uredio pravi botanički vrt u mjestu gdje sada živi i radi.
U mnogobrojnim lejama posadio je maćuhice, tratinčice, potočnice, begonije, zumbule, zvončiće, ruže, tulipane i drugo raznovrsno ukrasno cvijeće, kao i brojne četinarske kulture kojima poklanja dosta vremena. Samo da se sve zalije, kaže ovaj imam, potrebno je više od sat vremena.
“Oko cvijeća uvijek ima posla, pupoljke koji uvenu treba ukloniti kako bi mogli izrasti novi cvjetovi, zatim mu treba davati minerale i hranu kako bi raslo i napredovalo. U svemu mi pomaže supruga, djeca su nam odrasla i imaju svoje živote, tako da se nas dvoje možemo posvetiti onome što volimo. Održavamo sve urednim i čistim, jer čistoća je pola zdravlja, kaže Kaltak za “Nezavisne”.
Dodaje kako posebnu ljubav gaji prema nekim egzotičnim biljkama, koje nisu karakteristične za naše podneblje, kao što su banane, kivi, limun i narandže. “Moram priznati kako s narandžom nisam imao uspjeha, ali se zato limun veoma dobro pokazao. Prije nekoliko godina kupio sam jednu stabljiku, a potom sam je uspio ukalemiti i sada imam desetak stabala, koja uzgajam u saksijama”, kaže Kaltak.
Dodaje kako je limun veoma zahtjevna biljka, ali da može uspjeti i na našim prostorima, baš kao i banana, koju sada uzgaja sve veći broj ljudi na ovim prostorima.
Kod svoje kuće u Sanskom Mostu prije nekoliko godina posadio je pravu malu plantažu od desetak stabala banana, koje povremeno daju i plodove.
Banane sam zasadio sasvim slučajno nakon što sam od jednog poznanika dobio sjeme. One traže puno vode, pa ih treba često zalijevati. Nažalost, naši klimatski uslovi onemogućavaju da se dobiju ukusni plodovi, jer banane zahtijevaju puno više topline i svjetla, to im daje šećer. Ipak, imaju veoma zanimljivo stablo i lijep su dekor”, kaže Kaltak.
Mještani Vrša su puni hvale za Kaltakov hobi i kažu kako je mnoge od njih svojim primjerom motivisao da cvijećem i ukrasnim biljkama oplemene prostor u kojem žive.
Izvor: Krajina.ba
