U Sarajevu je prošlog vikenda okončan drugi Forum inovacija Sarajevo Unlimited koji je ugostio stručnjake iz domena novih medija. Jedna od njih bila je Neelima Sunil s britanskog Univerziteta u Nottinghamu.
Sunil je za Klix.ba raščlanila mnoge probleme koji se pojavljuju u domenu balansiranja privatnosti na internetu i korištenja ličnih podataka u svijetu novih medija. Trenutno u saradnji s BBC-em doktorira upravo na navedenoj problematici povjerenja ka novim tehnologijama.
“Povjerenje predstavlja veliku brigu za korisnike. Ljudi različito reaguju na medije koji traže lične podatke korisnika. Ako je u pitanju jedan BBC, postoji veliko povjerenje jer je riječ o kući kojoj se vjeruje. Kada su u pitanju drugi, povjerenje je znatno drugačije. Ljudi su zabrinuti i drugdje, ne samo kada je riječ o medijima, u slučajevima kada se od njih zahtijevaju lični podaci”, rekla je Sunil.
Ona podsjeća da je na snazi paradoks – ljudi većinom pristaju na podjelu svojih ličnih podataka. Da li je to zato što korisnici ne razumiju implikacije ili zato što ih jednostavno nije briga?
“Riječ je o mješavini te dvije stvari. Ljudi često kažu da su zabrinuti, ali kada im damo mogućnost da kontrolišu svoje podatke, oni to ne iskorištavaju. Većina ljudi ne čita ‘uslove korištenja’ na koje često moramo pristati. Mislim da je ključno to da se postaramo da ljudi dobiju bolji uvid u implikacije prepuštanja svojih podataka”, objasnila je učesnica Sarajevo Unlimiteda.
Kako kaže, voljela bi vidjeti budućnost gdje se kontrola odvojenosti i sjedinjenja privatnog i medijskog aspekta nalazi u rukama korisnika, jer oni moraju odlučiti da li će podaci o njima biti skriveni ili javni.
“Ovakva kontrola trebalo bi da donese bolju budućnost. Ja nisam na Facebooku jer ne volim dijeliti svoj život sa strancima. Društvene mreže su lični izbor pa tako i budućnost društvenih mreža zavisi od njihovog izbora. Kao način komunikacija oni su jak alat, ali one postaju i izvor ličnih podataka i zato postoje određene brige”, rekla je naša sagovornica.
Za kraj razgovora ona je ilustrovala primjer zanemarivanja problema i manjka svijesti o postojećim škakljivim pitanjima privatnosti.
“Kada god uzmemo smartphone i koristimo ga, kompanije tim putem sakupljaju mnoštvo podataka o nama. Većina ljudi ne zna šta se zapravo dešava i na kakve ‘ugovore’ pristajemo. Moramo podići svijest o tome i moramo naučiti šta podijeliti, a šta ne, odnosno šta dati, a šta ne. Ne trebamo uništiti sakupljanje podataka jer je to kapija za inovacije i rješenja, ali moramo to koristiti inteligentno kako bi moć bila u rukama ljudi”, kazala je Sunil.
