Juli mjesec bez plastike!

Juli bez plastike je globalni pokret koji pomaže milionima ljudi da utiču na smanjenje zagađenja
plastikom tako da imamo čistije zajednice, ulice, rijeke i okeane. Ako želiš i ti biti dio rješenja, a ne
zagađenja ovo je vrijeme da kažeš sebi STOP plastici za jednokratnu upotrebu!
Slamka u ledenoj kafi, plastična vrećica u prodavnici, omot od bombone, sve ovo se čini bezazleno
kada se uzima pojedinačno. Ove moderne pogodnosti toliko su sveprisutne i toliko brzo odbačene
nakon upotrebe da se u našim glavama teško registruju. Ali plastika za jednokratnu upotrebu dolazi
sa visokom cijenom za okoliš, onom koju ćemo plaćati hiljadama godina! Naša ovisnost o plastici ima
razarujući utjecaj na okeane, prirodu, divlje životinje, ali i naše zdravlje.

Šta je jednokratna plastika?

Jednostavno rečeno, plastika za jednokratnu upotrebu proizvodi se uglavnom od hemikalija na bazi
fosilnih goriva (petrohemikalija) i treba je odložiti odmah nakon upotrebe a često u samo nekoliko
minuta. Plastika za jednokratnu upotrebu najčešće se koristi za pakovanje i pribor za jelo, poput
boca, omota, slamki i vreća.
Iako je plastika – lanac sintetičkih polimera, u osnovi izumljena sredinom 19. stoljeća, tek je 1970-ih
njena popularnost naglo skočila. Proizvođači su počeli tradicionalno zamjenjivati ​​spajalice od papira
ili stakla lakšim ili trajnijim i pristupačnijim plastičnim alternativama. Od 1950-ih proizvedeno je 8,3
milijarde metričkih tona plastike, a polovina od te cifre u samo posljednjih 15 godina.
Mnogo je upotreba plastike koje nisu samo razumne, već su i važne, poput hirurških rukavica ili
slamki za osobe s invaliditetom. Ali ti slučajevi čine mali dio plastike za jednokratnu upotrebu. Prema
izvještaju Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) plastika danas predstavlja 95% ukupnog
otpada koje pluta Sredozemnim morem i taloži se na njegovim obalama, kao i u drugim morima i
okeanima, a njegov veliki dio čine plastične vrećice.

Zašto je jednokratna plastika loša za životnu okolinu?

Odbačeni plastični otpad vremenom sunce i toplina polako pretvaraju u sve manje i manje komade
dok na kraju ne postanu ono što je poznato kao mikroplastika. Mikroskopske plastične fragmente
dužine ne više od 5 milimetara teško je prepoznati i nalaze se gotovo svuda oko nas. Najčešće
završavaju u vodi, koju piju divlje životinje, a ulaze i unutar naših tijela. Za divlje životinje
mikroplastika može biti posebno opasna; kad ih pojedu, mogu se lako nakupljati u tijelu životinje i
uzrokovati zdravstvene probleme, poput probijenih organa ili fatalnih crijevnih blokada. Nedavno
provedeno istraživanje pokazuje veliku mogućnost da sedmično u svoj organizam unosimo prosječno
5 grama plastike, što je proporcionalno količini plastike u jednoj kreditnoj kartici. Navodi se kako
svaka osoba sedmično unese oko 2000 komadića plastike u svoje tijelo, što na mjesečnoj bazi iznosi
21 gram, a godišnje ćak 250 grama.
Ne samo da plastika ubija milione morskih životinja i morskih ptica svake godine, nego kontaminira
svu morsku hranu koju ljudi unose u svoj organizam. Alarmantno, naučinici procjenjuju da će do jedne godine u morima biti više plastike nego riba. Pored svega ovoga, plastika ima utjecaj i na našu
klimu i stvaranje efekta staklene bašte – prekomjernog zagrijavanja naše planete.

Šta ti kao pojedinac možeš uraditi?

Pojedinačni izbori su način djelovanja koji vodi do kolektivnog pomaka. Samo jedna jednostavna
zamjena, poput kupovine staklene boce za vodu za višekratnu upotrebu, može poštedjeti okoliš
stotinjak plastičnih boca svake godine. Još neke ideje koje možete primjenjivati na svom primjeru su:
nosi ceker u kupovinu umjesto kupovanja plastičnih vrećica, koristi drvenu četkice za zube, ne koristi
slamke, koristi sapun u čvrstom obliku, kuhaj češće ili jedi u restoranu da izbjegneš plastičnu
ambalažu prilikom dostave hrane, koristi staklene tegle… i podijeli informacije o opasnosti korištenja
jednokratne plastike na društvenim mrežama.
Kada napraviš korak na putu mijenjanja svojih navika i ovisnosti o plastici, možeš se prijaviti i na Eko
izazov „Učinimo svoju zemlju još ljepšom“ koji realizuje UG Ruke u saradnji sa Američkom
ambasadom u BiH i na taj način utjecati na stav svojih sugrađana o zaštiti životne sredine! Sve
informacije o eko izazovu nalaze se na: https://ugruke.com/eko-izazov/

Related posts