Pripadnici Granične policije BiH tokom 2018. godine, zaključno sa 7. junom, poduzeli su mjere prema 6.013 državljana visokog migracijskog rizika. Od ilegalnog prelaska odvraćeno je 4.006 osoba, a 2.007 osoba otkriveno je neposredno nakon ilegalnog prelaska, kazao je na početku razgovora za “Avaz” Zoran Galić, direktor Granične policije BiH.

– Sve smo to uspjeli pravovremenim raspoređivanjem policijskih službenika i specijalističke opreme na žarišta, poput područja istočne Hercegovine, Zvornika, Višegrada, uz pripadnike Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i drugih – kaže direktor Galić.

Kontrolni punktovi

Koje je aktivnosti poduzela Granična policija od početka migrantske krize?

– Od početka 2017., kad su na međunarodnim graničnim prijelazima Rača, Deleuša, Karakaj i Izačić registrirani slučajevi korištenja tovarnog prostora teretnih motornih vozila za krijumčarenje migranata, Granična policija BiH pojačala je kontrole i obavezni pregled svih teretnih motornih vozila koja u BiH ulaze iz Srbije i Crne Gore.

Uz mjeru odvraćanja ilegalnih migranata, pripadnici GPBiH kontinuirano realiziraju ophodnje, nadzor i osmatranje, prikupljaju obavještajno-sigurnosne podatke, postavljaju zasjede i kontrolne punktove i realiziraju mješovite ophodnje uz zajedničku državnu granicu BiH sa susjednim zemljama.

Koliko su te aktivnosti urodile plodom?

– I pored poduzetih mjera, krajem ožujka 2018. u velikom procentu povećan je broj ilegalnih migranata koji u većim grupama, do 50 ljudi, pokušavaju ili ilegalno prelaze granicu BiH. Migracijski pritisak proširen je na čitavu granicu sa Srbijom i Crnom Gorom, ali u najvećoj mjeri na području Višegrada. Ovo područje žarište je od početka 2018., kad je aktivirana podruta iz Srbije. Istovremeno je aktivna i podruta iz Crne Gore, od listopada 2017. na području istočne Hercegovine, a povećan je i pritisak migranata na izlazu iz BiH na područjima Velike Kladuše i Bihaća. U vezi s tim, ističem da smo dobili pojačanje, policijske službenike iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i SIPA-e na istočnom dijelu granice, osobito na području Višegrada.

Znamo da je Granična policija u deficitu s kadrovima bila još i prije migrantske krize. Koliko ljudi nedostaje?

– Činjenica je da nama nedostaje više od 500 izvršilaca, koji bi trebali raditi granične provjere i nadzor graničnog pojasa i koji bi bili izravno uključeni u poslove sprečavanja ilegalnih migracija. Ipak, policijskog službenika ne možete dobiti preko noći. U Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje u Mostaru krajem siječnja 2018. počelo je školovanje kadeta. Uskoro će početi i školovanje nove klase i, nakon obuke, imat ćemo novih 200 službenika. Da bismo riješili problem nedostatka policijskih službenika, očekujemo i podršku nadležnih organa koji odlučuju o njihovom školovanju i prijemu.

Navigacijski uređaji

Iz koje zemlje najviše ilegalnih migranata ulazi u BiH? Svjedočili smo da su izuzetno dobro organizirani.

– Riječ je o osobama iz Sjeverne Afrike, Azije i Bliskog istoka te s Kosova. Ilegalno pokušavaju prijeći granicu najčešće pješice. Najčešće ne koriste usluge vodiča i biraju mjesta koja su koristile skupine prije njih, što nam olakšava rad. Ipak, s vremenom otkrivaju i nove pravce kretanja, zbog čega smo primorani preraspoređivati svoje snage na širi prostor, što nam je dodatno otežalo rad. Kreću se uz pomoć navigacijskih uređaja, mapa ili skica koje su ranije pripremili.

Uz svu složenost situacije u kojoj se nalazimo, mogu samo još istaknuti i to da smo jedna od rijetkih policijskih agencija koja je upravljala ilegalnim migracijama bez većeg incidenta. Na granicu sve češće dolaze iscrpljene i bolesne osobe, djeca i trudnice, odnosno ranjive kategorije, zbog čega su sve češće žurne medicinske intervencije zbog lomova ekstremiteta, dehidracije, infekcije…

Saradnja sa zemljama regiona

Kakva je saradnja s kolegama iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske?

– Granična policija BiH surađuje s kolegama iz MUP-ova susjednih zemalja na centralnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Suradnja je uređena bilateralnim sporazumima i protokolima koje su potpisali nadležni organi Srbije, Hrvatske, Crne Gore i BiH. Redovito se održavaju sastanci i konferencije na kojima se prezentiraju aktivnosti policijskih agencija u svim zemljama, analize stanja ilegalnih migracija i razmjenjuju informacije i iskustva. Pri tome treba imati u vidu činjenicu da se aktualni problem ilegalnih migracija ne može porediti s kontroliranim migratskim tokovima iz 2014. i 2015. Ovdje je riječ o pojačanom pritisku migranata da na ilegalan način izvan graničnih prijelaza uđu u Bosnu i Hercegovinu.

avaz.ba