Radnici kojima preduzeća ne uplaćuju doprinose za zdravstvo, ne mogu se ni liječiti u javnim zdravstvenim ustanovama. Prinuđeni su da se snalaze kako znaju i umiju, ili da plaćaju svaki pregled.
To u praksi znači da godinama možete biti osiguranik i za to vrijeme niti jednom koristiti zdravstvene usluge u državnim bolnicama. Ali, može se desiti da neki period ne budete osigurani i baš tada ne biste se mogli liječiti u državnim domovima zdravlja i bolnicama.
Samim tim ne koriste usluge javnog zdravstva, ali ipak zavodi zdravstvenog osiguranja i za taj period, kada se radnici nisu mogli liječiti, traže od preduzeća da im se plati zdravstveno.
Pojašnjenje smo zatražili u Zavodu zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, u kojem kažu kako je svim osobama na teritoriji Federacije omogućeno uživanje prava na zdravstvenu zaštitu pod uvjetima utvrđenim zakonom.
Pravo na hitnu medicinsku pomoć
– Za građane koji nisu objektivno u mogućnosti ulagati novčana sredstva, realizacija prava na zdravstvenu zaštitu osigurana je iz sredstva Fonda za nezaposlene osobe, kao i Fonda solidarnosti, koja se realizuje na način utvrđen zakonom. Obvezniku uplate doprinosa, kod koga se utvrdi da nije uplatio doprinose, obustavlja se dalje korištenje zdravstvene zaštite, izuzev hitne medicinske pomoći. Neizvršavanje obaveze, ulaganjem sredstava, građanin gubi prava iz obaveznog zdravstveno osiguranja saglasno Zakonu o zdravstvenom osiguranju, što ničim ne isključuje gubitak prava na zdravstvenu zaštitu po drugom ili drugim osnovama, kao što je pravo na hitnu medicinsku pomoć i slično. Naplata dospjelih iznosa osiguranja je kao dug stavljena u ovlasti postupanja nadležne Poreske uprave – stoji u odgovoru Zavoda zdravstvenog osiguranja KS.
Radnici Hidrogradnje su više godina bili bez zdravstvene zaštite.
– To je trajalo od 2004. do 2016. godine i u tom periodu se nismo mogli liječiti kod porodičnog ljekara, u domovima zdravlja, nego smo se snalazili na razne načine. Stoga nam i nije jasno po kojoj osnovi se za zdravstveno osiguranje u tom periodu traži nekih 20 miliona KM? Za neliječenje!? Doduše, iz Hitne pomoći nikada nikoga nisu vratili, isključivo zbog humanosti tih ljekara, ali vjerujte, grozno je kada nemate zdravstvenog osiguranja – priča nam radnik Meho Šabanović.
Na pitanje šta je sa novcem od mjesečnih uplata za zdravstveno osiguranje hiljade radnika koji jednom godišnje odu ljekaru, ili jednom u pet godina i faktički ne koriste zdravstveno, u Zavodu objašnjavaju kako je u FBiH na snazi model obaveznog socijalnog zdravstvenog osiguranja.
Izdvajanja za zdravstvenu zaštitu
– Riječ je, dakle, o modelu koji se temelji na solidarnosti zaposlenih u pogledu njihovih izdvajanja za zdravstvenu zaštitu čitave populacije, za koje se opredjelio naš zakonodavac. Pored usluga zdravstvene zaštite, iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja se finansiraju i druga prava kao što su prava na lijekove utvrđena Esencijalnom listom lijekova, ortopedska i druga pomagala, te prava na naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad, odnosno za vrijeme bolovanja – odgovaraju u ovom Zavodu.
Upitani da li znaju koliko ljudi u Sarajevskom kantonu nema zdravstveno osiguranje i šta je s njima, iz Zavoda su nam odgovorili kako nisu u obavezi voditi evidencije o neosiguranim, nego samo o osiguranim osobama.
faktor.ba
