Zašto Brisel smatra da je Evropa najbliže ratu u posljednjih 30 godina

Raspoloženje u Briselu je napeto. Postoji realan strah da Evropa ide prema najvećoj siigurnosnoj krizi u posljednjih nekoliko decenija, piše BBC.

Međutim, zabrinutost nije u potpunosti fokusirana na mogućnost dugotrajnog kopnenog rata s Rusijom zbog Ukrajine. Malo je onih koji vjeruju da Moskva ima vojnu moć, bez obzira na novac ili podršku naroda za to.

“Evropa je sada bliže ratu nego što je ikad bila od raspada Jugoslavije”, rekao je za BBC visokopozicionirani evropski diplomata.

EU je upozorio Kremlj na “ekstremne posljedice” ako preduzme vojnu akciju u susjednoj Ukrajini. Nova njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock boravila je u Kijevu i Moskvi i rekla upravo to u ponedjeljak. Švedska je tokom vikenda prebacila stotine vojnika na svoje strateški važno ostrvo Gotland – koje se nalazi u Baltičkom moru. A Danska je nekoliko dana prije toga pojačala svoje prisustvo u regionu.

Rastuće tenzije su također ponovo pokrenule debatu i u Finskoj i u Švedskoj o tome da li sada treba da se pridruže NATO-u.

Ipak, zabrinutost Zapada, Washingtona, NATO-a, Velike Britanije i Evropske unije manje leži u mogućnosti konvencionalnog rata u Ukrajini, a mnogo više u nastojanju Moskve da podijeli i destabilizuje Evropu, na taj način mijenjajući ravnotežu kontinentalnih snaga u korist Kremlja.

Poljski premijer Mateusz Morawiecki rekao je novinaru BBC-ja krajem prošle godine da Zapad treba da se “probudi iz geopolitičkog sna” u vezi s namjerama Moskve. Kao što to često biva kada je riječ o vanjskoj politici, lideri EU nisu jedinstveni u vezi s tim u kojem smjeru poduzeti mjere.

Moskva poriče, uprkos masovnom gomilanju trupa na granici s Ukrajinom, da planira vojnu invaziju. Međutim, ona je izdala NATO-u listu sigurnosnih zahtjeva. Glasno okrivljujući alijansu za “podrivanje regionalne sigurnosti”, Vladimir Putin insistira, između ostalog, da NATO zabrani Ukrajini i drugim bivšim sovjetskim državama da ikada postanu članice te organizacije.

NATO je to odlučno odbio, a tri samita koja su održana u posljednjoj sedmici, između Rusije i zapadnih saveznika, nisu dala rezultate. Kremlj je odbacio tvrdnju Washingtona kao “neosnovanu”.

Američki zvaničnici kažu da se Moskva sprema da ponovi obrazac viđen 2014. kada je prvo optužila Kijev za zloupotrebe prije nego što su snage koje podržava Kremlj preuzele kontrolu nad poluostrvom Krim. Zapad se priprema za ono što bi sada moglo uslijediti.

IZVOR: KLIX

Related posts