Ispitivajem svjedoka danas je u Općinskom sudu u Tuzli počelo suđenje Vesni Švancer koja se po optužnici Tužilaštva Tuzlanskog kantona tereti da je kao potpredsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamenta FBiH počinila krivično djelo udruživanja radi činjenja krivičnih djela u sticaju s produženim krivičnim djelom zloupotrebe položaja i ovlasti te krivično djelo prevare.
Švancer je u pratnji zatvorskih čuvara s lisicama na rukama stigla u prostorije Općinskog suda u Tuzli na zakazani prvi pretres, odnosno početak suđenja, a kao prvi svjedok pojavio se Ervin Adrović zvani Rile koji je objasnio kako je Astronomsko društvo Plejade iz Tuzle dobilo novac iz sredstava budžeta Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.
Zahtjev pisali u prostorijama SBB-a u Tuzli
Adrović je u svom iskazu kazao da je Vesnu Švancer upoznao u augustu 2017. godine u Motelu Senad od Bosne u Lukavcu na jednom od druženja. Iste godine Astronomsko društvo Plejade dobilo je grant sredstva u iznosu od 2.000 konvertibilnih maraka, od čega je, prema njegovim tvrdnjama, 1.500 KM završilo kod Švancer.
“Kolega Nermin Karasuljić me obavijestio da postoje sredstva koja možemo dobiti za udruženje te da uputimo pismo, odnosno zahtjev, Vesni Švancer. To mi je rekao u prostorijama Saveza za bolju budućnost (SBB) u Tuzli, gdje je on i napisao zahtjev za odborenje sredstava za organizaciju manifestacije Astronomskog društva Plejade”, rekao je u svom iskazu Adrović.
Kako je dalje istakao, nakon toga su odobrena sredstva u iznosu od 2.000 KM, a od spomenutog Nermina je dobio informaciju da 1.500 KM mora podići te predati njemu lično, kako bi on potom novac odnio Vesni Švancer u Sarajevo.
“S Nerminom sam se našao kod Raiffeissen banke u Tuzli te mu predao 1.500 KM u koverti, a on mi je rekao da odlazi u Sarajevo kako bi Vesni Švancer odnio novac”, rekao je Adrović koji je ostalih 500 KM utrošio u udruženju.
Naveo je da je u januaru ove godine s Karasuljićem ponovo podnio zahtjev za odobravanje novčanih sredstava u iznosu od 5.000 KM, što bi bilo utrošeno u rekonstrukciju prostorija koje je udruženje trebalo dobiti u Kampusu Univerziteta u Tuzli, ali i nabavku opreme.
“Nakon što smo poslali zahtjev, odobreno nam je 2.500 KM. Uplata tada nije tekla prema planu, jer nam je prvi put uplaćeno 500 KM, a onda 2.500 maraka. Nakon toga mi je Nermin rekao da se putem Facebooka javim Vesni Švancer koja mi je u poruci rekla: ‘Zna Nermin koliko ti KM moraš vratiti’. Nermin je tada tražio da njemu dam 1.000 KM, a Vesni 1.500 KM”, rekao je Adrović.
Nakon nastale situacije Adrović je odlučio slučaj prijaviti Federalnoj upravi policije. Nakon davanja iskaza Adrović je postao sastavni dio akcije FUP-a koja je provedena u aprilu ove godine.
Adrović je u današnjem iskazu rekao da ga je Vesna Švancer obavijestila da će ga 19. aprila u 10 sati između objekta Raiffeissen banke i poslovnice DM-a u naselju Sjenjak u Tuzli čekati izvjesni Said kojem će predati konvertu s novcem.
“Novac je bio označen, kovertu sam predao, Said ju je stavio u džep, a ja sam se potom udaljio. U tom trenutku policajci u civilu su prišli Saidu u okviru akcije”, rekao je danas Adrović.
Kapetančić: Švancer mi je rekla da joj preuzmem kovertu u kojoj je sjeme
Nakon Adrovića u sudnici se danas u svojstvu svjedoka pojavio i Said Kapetančić. U prilično konfuznom iskazu, on je naveo da je Vesnu Švancer od ranije poznavao, s obzirom na to da su oboje bili članovi Saveza za bolju budućnost. Na upit tužioca Tužilaštva TK da li je bio prijatelj s Vesnom Švancer, Kapetančić je odgovorio potvrdno.
Rekao je i da ga je dan prije preuzimanja novca u Tuzli kontaktirala Vesna Švancer te mu rekla da se na već ranije spomenutoj lokaciji na Sjenjaku treba naći s muškarcem koji ima dugu kosu i plavu kožnu jaknu na sebi i koji će mu predati kovertu.
“Kada sam je pitao šta je u koverti ona mi je rekla da je unutra sjeme. Kada sam je pitao kakvo sjeme, ona mi je rekla: ‘Ne pitaj'”, rekao je u svom iskazu Kapetančić koji se s Švancer čuo putem telefona, SMS poruka i Facebook messengera.
Naveo je i da ga je nakon preuzimanja novca policija opkolila te naredila da sve stavi u džepove.
“U džepove sam stavio i kovertu u kojoj je bilo 30 označenih novčanica u apoenima od 50 KM”, rekao je Kapetančić.
Nakon njega se u Općinskom sudu u Tuzli pojavio Emir Ademović koji je rekao da Vesnu Švancer nije poznavao, ali da poznaje Nermina Karasuljića, te da su rodbinski vezani, ali i isto im je mjesto rođenja – Koraj.
“Nermin me ranije pomagao ličnim sredstvima, a s obzirom da sam želio svojoj kćerki napraviti hajr česmu i dio novca sam za to skupio, on mi je rekao da će mi lično također i ovaj put pomoći. Rekao mi je i da postoji još jedan način da mi pomogne te mi je fotografisao ličnu kartu i broj računa u banci”, naveo je u svom iskazu Ademović za kojeg je Karasuljić napisao zahtjev za izdavanje grant sredstava.
Nakon toga na Ademovićev račun u Pavlović Banci uplaćeno 1.500 KM.
“Taj novac sam podigao i odnio kući. Nermin mi je rekao da moram njemu dati 1.000 maraka koje on mora vratiti, a onih 500 da mogu utrošiti za hajr česmu. S obzirom da u vrijeme njegovog dolaska nisam bio u kući, supruga mu je dala novac”, svjedočio je danas Ademović te dodao da je u ljetnom periodu prošle godine dobio “rješenje o isplati sredstava s pečatom od nekog ‘federalnog organa'”.
Današnjim iskazom svjedoka završen je prvi pretres u predmetu Vesne Švancer, a sudija Damir Arnautović glavni pretres zakazao je za 25. oktobar s početkom u 10 sati.
Detalji optužnice
U optužnici Tužilaštva Tuzlanskog kantona obrazloženo je ranije da je Švancer formirala udruženje u kojem su bili Azra Džafić i još neke njima poznate osobe, kako bi u postupku dodjele i isplate nepovratne pomoći građanima i neprofitnim organizacijama u FBiH iz planiranih sredstava budžeta Zastupničkog doma Parlamenta FBiH uslovljavali iste da im vrate veći dio isplaćenih sredstava.
Tako su Švancer i drugi članovi udruženja u periodu od marta 2016. do aprila 2018. godine u Sarajevu, Visokom, Tuzli i Koraju, vodeći se ličnim interesima, a ne interesima službe i građana FBiH i suprotno Poslovniku Parlamenta FBiH, kontaktirali građane i neprofitne organizacije te obećavali, a Švancer i isplaćivala, nepovratnu pomoć u manjim iznosima, a većinu sredstava korisnici su vraćali Švancer ili članovima udruženja.
U optužnici je navedeno da je Švancer, kao organizator udruženja, odobrila ukupno devet isplata korisnicima pomoći, u pet situacija građanima i u četiri neprofitnim organizacijama, koji su, uslovljeni od članova udruženja ili same Švancer, znatan dio isplaćenih sredstava njima i vratili. Tako je Švancer sebi ili članovima udruženja pribavila protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 14.350 KM.
Nakon potvrđivanja optužnice Savez za bolju budućnost Švancer je isključio iz članstva.
klix.ba
