Vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini se ne finansiraju iz državnog budžeta, ali im država, prema Zakonu o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH, može dati materijalnu podršku. No, najvelikodušniji u davanju novca ipak su kantoni koji vjerskim zajednicama svake godine daju stotine hiljada maraka, a među njima se posebno ističe Kanton Sarajevo.
Naime, Vijeće ministara BiH i Međureligijsko vijeće su potpisali Protokol o saradnji na osnovu kojeg se na godišnjem nivou iz budžeta Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH izdvajaju sredstva za rad Međureligijskog vijeća. Pored toga, ovo ministarstvo je u 2016. godini osiguralo grant sredstva za podršku crkvama i vjerskim zajednicama u BiH.
Prema podacima koje smo dobili iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, Međureligijsko vijeće u BiH je od 2013. do 2017. godine dobijalo po 100.000 KM godišnje.
Kada je riječ o grant sredstvima, 2016. godine dodijeljno je 69.990 KM. Od tog iznosa, Medžlis Islamske zajednice Srebrenik dobio je 10.000 KM za restauraciju nacionalnog spomenika, ne navodi se kojeg, Crkvena općina Čajniče je dobila isti iznos za hitnu zaštitu svoje muzejske postavke, a 10.000 KM je dobila i Mitropolija dabrobosanska Sokolac za izgradnju vjerskog i kulturnog centra na Sokocu.
Osim toga, Jevrejska općina Sarajevo je dobila 9.990 KM za Jevrejski glas (glasnik Jevrejske zajednice BiH op.a.), Pravoslavni centar za mlade Sv. Petar sarajevski u Istočnom Novom Sarajevu za projektni prijedlog pod nazivom “Ikona – hrišćansko kulturno blago” dobio je 10.000 KM, a po 10.000 KM su dobili i Medijski centar Vrhobosanske nadbiskupije u Sarajevu za Katolički tjednik i Medžlis Islamske zajednice Kiseljak za zaštitu Hadžihasanove džamije u Kreševu.
Iz resornog ministarstva ističu da vjerske zajednice nisu tražile novac, nego da su sredstva izdvojena na osnovu Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH i ratifikovanih Osnovnih ugovora sa Svetom Stolicom i Srpskom pravoslavnom crkvom.
U RS-u za pet godina izdvojeno više od 3 miliona KM
Ministarstvo za izbjeglice i raseljene osobe Republike Srpske je u periodu od 2012. do 2016. godine u svrhu obnove i sanacije vjerskih objekata sve tri konfesije (katoličke, islamske, pravoslavne) kroz Program rješavanja problema raseljenih osoba, povratnika i izbjeglica na prostoru Republike Srpske i FBiH izdvojilo ukupno 3.181.000 KM.
Ističu da su sredstva dodijeljena na temelju prijave na Javne oglase za dodjelu finansijske pomoći za obnovu i sanaciju vjerskih objekata, komunalne i putne infrastrukture i društvenih domova.
U posljednjih pet godina budžetom Republike Srpske godišnje je predviđen grant u iznosu od 300.000 KM crkvama i vjerskim zajednicama u Republici Srpskoj, iznimno u Federaciji BiH.
“Materijalna pomoć pojedinim korisnicima sredstava granta dodijeljena je u skladu sa značajem i stepenom prioriteta za gradnju pojedinih vjerskih objekata, kao i finansijskim potencijalom i ekonomskom moći zajednica, odnosno subjekata koji grade vjerske objekte. Sredstva se dodjeljuju na osnovu pojedinačnih projekata osnovnih jedinica crkava i vjerskih zajednica koje imaju pravni subjektivitet, odnosno koje su registrovane u Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine, imaju svoj JIB i porezni broj”, navode iz Vlade RS.
Dodaju da se sredstva u najvećoj mjeri odobravaju za sanaciju i konzervaciju objekata od izuzetne kulturne i historijske vrijednosti, za pokretno blago koje je također od izuzetne kulturno-historijske vrijednosti, sanaciju starih grobalja, za izdavačku djelatnost, tribine, takmičenja, izložbe i u manjoj mjeri za izgradnju novih vjerskih objekata, ograda oko vjerskih objekata i slično.
“Republički sekretarijat za vjere odobrava finansijska sredstva crkvama i vjerskim zajednicama isključivo na osnovu zahtjeva i projekata koje nude pojedine crkve i zajednice”, navode iz Vlade RS.
Velikodušni kantoni
Iz Vlade FBiH nismo dobili odgovor o izdvajanju sredstava za vjerske zajednice, dok su nam od 10 kantona odgovorila samo četiri.
Kanton Sarajevo na osnovu zahtjeva vjerskih zajednica isplaćuje sredstva za rekonstrukciju, adaptaciju, sanaciju i izgradnju vjerskih objekata, a novac se izdvaja i po osnovu transfera vjerskim zajednicama.
Tako je 2013. godine za rekonstrukciju, adaptaciju, sanaciju i izgradnju vjerskih objekata vjerskim zajednicama isplaćeno 45.000 KM. Godinu kasnije po istom osnovu dodijeljeno je 140.000, a najviše novca je dobilo Muftijstvo sarajevsko koje je za projekt renoviranja ureda muftije sarajevskog dobilo 55.000 KM. Kada je riječ o transferima vjerskim zajednicama, iste godine (2014.) dodijeljeno je 175.000 KM.
Isto toliko 2015. godine dobio je samo Medžlis IZ u Sarajevu, dok su Vrhobsanska nadbiskupija, Srpska pravoslavna crkvena parohija i Jevrejska crkvena općina dobile 175.000 KM. Za rekonstrukciju, adaptaciju, sanaciju i izgradnju vjerskih objekata isplaćena je 131.000 KM, a od tog iznosa 76.000 KM dobio je Medžlis Islamske zajednice Sarajevo. Isti je medžlis imao primat i 2016. godine kada je dobio 140.000 KM po osnovu transfera. Također, te godine je Muftijsko sarajevsko dobilo 35.000 KM, dok su katoličke, pravoslavne i jevrejske zajednice dobile 175.000 KM. Osim toga, na zahtjev vjerskih zajednica isplaćeno je 148.000 KM.
Prošle godine vjerske zajednice su od KS dobile čak 310.000 KM. Zanimljivo je da je 2016. i 2017. godine Muftijstvo sarajevsko novac dobijalo odvojeno od Medžlisa Islamske zajednice, oba puta po 35.000 KM. Za rekonstrukciju, adaptaciju, sanaciju i izgradnju vjerskih objekata izdvojene su 172.500 KM.
I Vlada Tuzlanskog kantona svake godine pomaže rad i djelovanje vjerskih zajednica na području kantona, a podrška se realizira na dva načina. Prvi način je putem budžetske pozicije “Pomoć vjerskim zajednicama”. Prema odredbama zakona o izvršenju budžeta, raspored sredstava do kraja 2014. godinu vršio se u skladu sa Programom raspodjele sredstava po prethodno utvrđenim kriterijima. Od 2015. godine raspored sredstava se realizira skladno Programu Vlade za raspodjelu sredstava namijenjenih Islamskoj Zajednici – Muftijstvo Tuzlansko, Katoličkoj crkvi za Franjevački samostan “Sv. Petra i Pavla” Tuzla i za župe na području kantona i Srpskoj Pravoslavnoj crkvi – Crkvena opština Tuzla.
Drugi način je interventno djelovanje u slučajevima iznenada ukazane potrebe. U tom slučaju kojom Vlada interveniše donoseći odluke o odobravanju sredstava sa pozicije “Tekuća rezerva”.
U skladu s prvim načinom (“Pomoć vjerskim zajednicama”) 2013. godine izdvojene su čak 352.114 KM, 2014. godine 60.000 KM, 2015. godine 50.000 KM, godinu kasnije 40.000 KM i prošle godine 60.000 KM. Kada je u pitanju odobravanje sredstava iz Tekuće rezerve, 2013. godine izdvojeno je 7.000 KM, 2016. godine 33.000 KM i 2017. godine 64.000 KM.
U dijelu budžeta kojim raspolaže Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko dobojskog kantona sredstva s Transfera za podršku vjerskim zajednicama se koriste za sufinansiranje aktivnosti vjerskih zajednica i za rekonstrukciju i sanaciju vjerskih objekata.
Organizacije koje koriste sredstva sa ovog transfera su Muftiluk zenički, medžlisi sa područja kantona koji pripadaju Muftiluku sarajevskom, Župa Sv. Ante Padovanskog Žepče, Mitropolija Dabrobosanska Sarajevo, Zvorničko-tuzlanska eparhija i Jevrejska opština Zenica, koje svojim zahtjevima i programima rada za tekuću godinu apliciraju za sredstva nakon poziva ministarstva. Ukoliko su planirana sredstva rezerve, dodjeljuje ih Vlada ZDK na prijedlog ministarstva, a na osnovu interventnih zahtjeva i projekata vjerskih zajednica.
“Organizacija Islamske zajednice na području Zeničko-dobojskog kantona djeluje preko dva muftiluka, Muftiluka zeničkog i Muftiluka sarajevskog. Sredstva namijenjena medžlisima Islamske zajednice s područja kantona, koji pripadaju Muftiluku sarajevskom se dodjeljuju direktno medžlisima, dok se drugi dio sredstava dodjeljuje Muftiluku zeničkom koji sredstva raspodjeljuje medžlisima koji pripadaju tom muftiluku. Vrhbosanska nadbiskupija na području Zeničko-dobojskog kantona djeluje preko Župe Sv. Ante Padovanskog Žepče. Sredstva koja se dodjeljuju Župi Sv. Ante Padovanskog Žepče namijenjena su za župe iz tri dekanata i proslijeđuju se ostalim župama. Sredstva za Pravoslavne crkvene općine se dodjeljuju Mitropoliji Dabrobosanskoj Sarajevo i Zvorničko-tuzlanskoj eparhiji za crkvene opštine sa područja ZDK koje im pripadaju. Jedan dio sredstava se dodjeljuje i Jevrejskoj opštini Zenica”, kazao su nam iz Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK.
Ovo ministarstvo je 2013. godine vjerskim zajednicama dodijelilo 50.000 KM, godinu kasnije 43.250 KM, 2015. godine 64.000 KM, 2016. godine 44.500 KM i prošle godine 45.000 KM.
U okviru budžeta Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa Posavskog kantona nalazi se grant za vjerske zajednice. Iz kantona ističi da Vlada na prijedlog ministarstva donosi odluku o usvajanju Programa utroška sredstava na poziciji grantova za finansiranje vjerskih zajednica.
“Vjerske zajednice se obraćaju sa zahtjevom za podršku u realizaciji projekta, a na osnovu upućenog zahtjeva i Programa utroška sredstava”, navode iz Posavskog kantona.
Prema podacima koje su nam dostavili, primjetno je da su izdvajanja za vjerske zajednice u posljednjih pet godina izuzetno povećana pa je tako 2013. dodijeljeno 45.000 KM, 2014. godine 160.000 KM, 2015. godine 80.000 KM, godinu kasnije 150.000 KM, da prošle godine čak 200.000 KM.
Iako u zakonu stoji da crkve i vjerske zajednice mogu stjecati imovinu u skladu sa zakonom, tačni novčani iznosi koje vjerske zajednice u BiH dobijaju i izvori tog novca nisu poznati jer je inspekcijski nadzor u vjerskim institucijama u našoj zemlji onemogućen zakonom. U skladu sa Zakonom o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica, registrovane crkve i vjerske zajednice same uređuju vlastitu organizaciju, uz puno poštivanje prava na slobodu savjesti i vjere. Također, isti zakon im omogućava da rade sve ono što pozitivnim zakonima nije zabranjeno. Da li se i u kojoj mjere ovaj zakon provodi nemoguće je utvrditi. Upravo zbog toga se Federalna uprava za inspekcijske poslove, kako je Klix.ba ranije pisao, nekoliko puta obraćala resornom ministarstvu sa zahtjevom da se urade nužne intervencije u smislu izmjena i dopuna zakona kojim bi se precizirao inspekcijski nadzor. Međutim, nikada nisu dobili povratnu informaciju.
klix.ba
