Utjecaj Rusije na Zapadni Balkan i Bosnu i Hercegovinu te postupci predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika bili su nedavno tema veoma dinamične rasprave Odbora za vanjske poslove Kongresa Sjedinjenih Američkih Država
U debati su učestvovali predstavnici uglednih američkih i međunarodnih organizacija, bivši zvaničnici i eksperti za područje Zapadnog Balkana. Jedno od pitanja bilo je koja je evropska država najranjivija kada su u pitanju dezinformacije i medijska propaganda koja dolazi iz Rusije.
– Umjesto da spomenem samo jednu državu, jer mislim da ih ima više, evo vam region koji trebate gledati – Zapadni Balkan, i to se ne odnosi samo na ruske dezinformacije, nego i na Kinu. Ranije smo govorili o kupovini kineskih kompanija u Evropi i posmatranju zbog koje bismo vrste biznisa trebali biti zabrinuti kada je riječ o Rusiji i Kini ne samo na Zapadnom Balkanu, nego i drugdje. Preporučio bih ovom Odboru da pogleda medije. Lako je kupiti radio i TV stanice i druge vrste medija kako biste promijenili njihove uređivačke politike i rekli: kineska politika u Evropi je dobra, ruska politika je dobra. Tako da bih ohrabrio takav fokus. Zapadni Balkan je ključan – rekao je Peter Doran iz Centra za evropske političke analize.
Kao jedan od primjera ruskog utjecaja na Zapadnom Balkanu spomenuta je Bosna i Hercegovina, odnosno veze predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika sa Rusijom. Američki kongresmeni tražili su od učesnika debate da im objasne na koji način Rusija koristi etničku podijeljenost u BiH za sprječavanje pristupa NATO-u.
– Rusija je uvijek gledala na BiH kao na laku metu za svoje aktivnosti i šrenje utjecaja. Sigurno je da je Dodik intenzivno putovao u Moskvu da se savjetuje sa predsjednikom Putinom o strateškom pravcu zemlje. On u suštini predstavlja veto za akcioni plan BiH za pristupanje NATO savezu. Dok su Dodik i ljudi poput njega na vlasti u RS-u, teško je očekivati da će se država (BiH) pridružiti NATO-u ili čak i Evropskoj uniji, jer iako oni kažu da je EU i dalje dugoročni strateški prioritet, nisam siguran kada zapravo dođe do toga da će ljudi poput Dodika ohrabrivati državu da ide naprijed – rekao je Michael Carpenter iz Penn Biden Centra za diplomatiju, prenosi Glas Amerike.
On je dodao da za sada Dodik uživa punu podršku Putina, a kao jedan od primjera za to naveo je i grupu “Noćni vukovi” koja je bila u Banjoj Luci i dala podršku Dodiku.
– Nažalost, to je cilj koji Putin vidi i za Ukrajinu i Gruziju, da imaju neke vrste mini “republika srpskih”… I u drugim zemljama također, jer one su veto za njihove evroatlantske integracije – zaključio je Carpenter.
Prema riječima Ann Wagner iz Odbora za vanjske poslove američkog Kongresa, ruska politika na Balkanu je “uglavnom oportunistička, a ne strateška”.
– U tom pogledu važno je da ne precijenimo mogućnost Rusije da kontroliše događaje u stranim državama. Pogoršavajući etničke tenzije na Balkanu, Rusija se igra vatrom – smatra Wagner.
Na pitanje koliko je vjerovatno da će Rusija potaknuti etnički konflikt na Balkanu koji neće moći kontrolisati, Heather Conley iz Centra za strateške i međunarodne studije kazala je kako su SAD dozvolile da njihovo prisustvo na Balkanu oslabi, dok su se druge sile poput Rusije i Kine reintegrisale i jačale svoj utjecaj.
– Zapadni Balkan nije prioritet u našoj vanjskoj politici, posebno u Bosni. Dejtonski sporazum koji je napravljen da bi se zaustavilo nasilje, i to je i postigao, sada drži Bosnu zarobljenom. Ona ne može krenuti naprijed, ne može se reformisati, a sve to povećava Dodikovu mogućnost da sprječava Bosnu u pristupanju evroatlantskoj zajednici. Vjerujem da će Rusija to podržavati da bi ometala, remetila, da bi potencijalno gurnula talas migracija prema Evropi, šta god mogu da urade da bi odvukli pažnju. Ali to je slabost koju Rusija iskorištava jer EU i SAD nemaju jasnu i snažnu politiku, pa su to omogućile. To je područje visoke zabrinutosti. Problem je što se oko Dodika podiže toliko prašine jer nema mnogo snaga koje bi mu se suprotstavile – zaključila je Conley.
Izvor:
