Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik nedavno je izjavio da će napustiti svoju funkciju ako ne uspije za godinu, kako je naveo, vratiti Bosnu i Hercegovinu sa sadašnjeg puta samouništenja na pravi put.
S obzirom na to da njegova izjava nije imala odjek kakvom se nadao, šest dana poslije u javnosti je odlučio progovoriti i njegov savjetnik Srđan Perišić, profesor Univerziteta u Istočnom Sarajevu, koji je stigao iz Beograda da pomaže Dodiku.
On je optužio Bošnjake da opstruišu konstituisanje Vijeća ministara i da postoji opcija da Milorad Dodik napusti funkciju člana Predsjedništva BiH.
Iako profesor Međunarodnog prava, Srđan Perišić je pokazao elementarno nepoznavanje materije i Zakona u BiH kazavši da bi Dodikovo povlačenje s funkcije značilo kraj Dejtonskog mirovnog sporazuma. Perišić je inače Dodikov savjetnik za politička pitanja.
Dovoljno je pročitati i ne “lupati”
“To bi, međutim, značilo da je Dejtonu došao kraj, a gdje bismo onda stigli, to je pitanje za Bošnjake, lopta je u njihovom dvorištu. Takvu politiku gledamo već 23 godine i ukoliko od nje ne odustanu, oni će biti grobar BiH, a ne Srbi i Hrvati”, rekao je Perišić za Sputnjik.
Da bismo znali da Dodikovo napuštanje Predsjedništva BiH apsolutno ne znači kraj Dejtona i da je zakonom predviđeno šta činiti ako ostane upražnjeno mjesto u toj instituciji, dovoljno je zaviriti u bh. zakonodavstvo.
“Ako član Predsjedništva BiH iz bilo kojih razloga prestane vršiti svoju funkciju, ili ako je trajno ili privremeno nesposoban za vršenje funkcije, zamjenjujući član Predsjedništva BiH preuzima dužnost člana Predsjedništva BiH u skladu sa Zakonom o popunjavaju upražnjenog mjesta člana Predsjedništva BiH u toku mandata”.
Zakon jasno nalaže i korake u slučaju da član Predsjedništva BiH umre, podnese ostavku ili na drugi način bude razriješen dužnosti. Tada članovi Parlamentarne skupštine BiH na sjednicama vrše izbor da bi se popunilo upražnjeno mjesto člana Predsjedništva.
“Na izborima koji se održavaju u skladu s ovim zakonom, na upražnjeno mjesto člana Predsjedništva, može biti izabran samo član Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koji je iz reda istoga konstitutivnog naroda i koji je izabran s teritorije istoga entiteta kao i član Predsjedništva čije je mjesto upražnjeno”.
Svaka politička stranka zastupljena u Predstavničkom domu može predložiti jednog kandidata koji ispunjava uvjete. Član Predstavničkog doma, koji je izabran kao nezavisni kandidat i koji također ispunjava uvjete ovog zakona, može biti kandidat za upražnjeno mjesto člana Predsjedništva.
Ukoliko je upražnjeno mjesto člana Predsjedništva izabranog s teritorije Republike Srpske ili jednog člana Predsjedništva izabranog s teritorije FBiH, svaki član Predstavničkog doma, izabran iz istoga entiteta kao i član Predsjedništva čije je mjesto upražnjeno, može dati samo jedan glas. Kandidat koji dobije najveći broj glasova bit će imenovan. Ukoliko dođe do ujednačenog broja glasova, imenovani će biti određen žrijebanjem.
Nakon imenovanja u Predstavničkom domu, imenovanog potvrđuje većina delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i pripadaju istom konstitutivnom narodu kao i imenovani.
Spinovi, spinovi…
U slučaju da Dom naroda dva puta odbije potvrditi imenovane koje predloži Predstavnički dom, u trećem krugu glasanja imenuje se član Predsjedništva, iz reda članova Predstavničkog doma, većinom glasova delegata u Domu naroda koji su iz istog konstitutivnog naroda kao i imenovani.
Ako mjesto člana Predsjedništva BiH ostane upražnjeno u periodu manjem od 30 dana od datuma određenog za sljedeće izbore za Predstavnički dom, upražnjeno mjesto popunjava predsjedavajući ili zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma iz reda istoga konstitutivnog naroda kao i član Predsjedništva čije je mjesto upražnjeno.
Predsjedavajući ili zamjenik predsjedavajućeg koji zamijeni člana Predsjedništva, čije je mjesto upražnjeno, na osnovu ovoga stava, obavlja tu dužnost samo do sjednice novog saziva Parlamentarne skupštine, kada će novi član Predsjedništva biti izabran na osnovu odredbi ovoga zakona.
Iz svega navedenog moglo bi se zaključiti da je elementarno nepoznavanje bh. zakonodavstva savjetnika predsjedavajućeg Predsjedništva BiH zapravo samo jedan u nizu spinova kojim se želi prebaciti loptica ili skrenuti pažnja s drugih pitanja.
Podsjetit ćemo samo da je upravo savjetnik Milorada Dodika za politička pitanja Srđan Perišić početkom ove godine kazao da su u RS-u moguće likvidacije kao ekstremni oblici rušenja vlasti, a sve u jeku protesta grupe Pravda za Davida.
Perišić je tada najavljivao moguće obojene revolucije, nasilje na ulicama i likvidacije javnih ličnosti, angažovanje lažnih nevladinih organizacija plaćenih iz inozemstva, podizanje tenzija i satanizaciju Dragana Lukača i Milorada Dodika od korumpiranih medija u BiH.
