Sa dolaskom jeseni 23. septembra i padom temperatura, vozači, naročito motociklisti, moraju računati i na više opasnosti u saobraćaju.
Magla i prvi mrazevi, mokro lišće, snažni pljuskovi i akvaplaning, velike temperaturne razlike, divljač i poljoprivredna mehanizacija na cesti, sve su to opasnosti koje prate saobraćaj u jesen.
Zato ne čudi da su puni jesenji mjeseci – oktobar i novembar – najrizičniji za vožnju, barem ako je suditi po statističkim podacima o nesrećama.
1. Smanjena vidljivost
“Vidjeti i biti viđen”, osnovno je pravilo vožnje u svim godišnjima dobima, naročito u jesen. Ali nije dovoljno samo paljenje svjetala, što je uostalom i zakonska obaveza nego pravilno podešavanje jačine i snopa svjetlosti.
Uz to, vidjeti se može samo kroz čisto vjetrobransko staklo što postavlja zahtjev za kvalitetnim brisačima koji su na velikom iskušenju zbog obilnih padavina.
Čak i kada se ispune svi “subjektivni” faktori za dobru vidljivost (kvalitetna svjetla i brisači), ostaju “objektivni” prirodni razlozi koji ograničavaju preglednost.
To je prije svega magla, ali i reflektujuće sunce. Mada u jesen nema previše toplih dana, sunce lako može prevariti vozača i dovesti do 10-sekundnog “sljepila”.
O opasnosti od magle mnogo toga je rečeno, ali nije zgoreg ponoviti: Uz vidljivost do 100 metara ni po koju cijenu ne voziti brže od 80 km/h.
Pri vidljivosti od 50 metara, voziti maksimalno 50 km/h, a brzinu smanjivati sa svakim dodatnim metrom zida od magle. Zadnje svjetlo za maglu upaliti tek kada vidljivost bude manja od 50 metara i održavati odstojanje prema vozilima naprijed.
2. Klizanje i akvaplaning
Jake kiše pojačavaju opasnost od klizanja i akvaplaninga. Prevelika brzina, izlizane gume i lokve na kolovozu mogu onemogućiti upravljanje vozilom u željenom pravcu, fenomen poznat kao akvaplaning. U tom slučaju ne smije se pritiskati kočnica, pogotovo kvačilo. Umjesto toga, čvrsto držati volan sve dok gume ponovo ne uspostave čvrst kontakt s podlogom.
Pri prolasku preko mostova na magistralnim cestama i autoputevima javlja se dodatna opasnost od “klizanja” u vrijeme prvih mrazeva.
Klizanje i plivanje na mokroj cesti najefikasnije se može preduprijediti blagovremenim prelaskom na kvalitetnu zimsku obuću. Mada je zakonska obaveza 15. novembar, u gotovo svim evropskim zemljama sa klimatskim uslovima sličnim našim, prelazak na zimske gume savjetuje se već u oktobru.
Zlu ne trebalo. Vožnja vjerovatno neće biti udobnija i štedljivija, ali hoće sigurnija. Za gume, baš kao i za brisače i ostali potrošni materijal važi pravilo: Dalje ruke od jeftinih i neprovjerenih proizvoda koji kratkoročno donose uštedu, ali se u slučaju nevolje može platiti visoka, neki put i najviša cijena.
3. Mokro lišće
Lišće na cesti može postati mora za vozače. Ne samo da novi pokrivač iz svih mogućih boja i kontrasta dovodi do dekoncentracije nego može cestu pretvoriti u pravo klizalište ukoliko je lišće mokro.
Stoga se savjetuje podizanje noge s gase, povećanje odstojanja prema vozilima naprijed kako bi se u slučaju potrebe moglo sigurno zaustaviti. Oprez je potreban ne samo pri vožnji kroz aleje, pored drveća i livada nego i u gradskim središtima
4. Poljoprivredna mehanizacija
Jesen je vrijeme intenzivnih poljoprivrednih radova. Tada se poljoprivredna mehanizacija sporo kreće glavnim cestama, pritom nanoseći blato i zemlju na ionako vlažnu asfaltnu podlogu.
5. Divljač na cesti
U jesen je povećana opasnost od neželjenih susreta s divljači na cesti, naročito u sumrak, kada su ove životinje u pokretu. Životinja težine 80 kilograma pri sudaru sa automobilom koji se kreće brzinom od svega 50 km/h posjeduje masu od dvije tone! Magične riječi u jesen – oprez i defanzivna vožnja!
