U prepunoj Multimedijalnoj sali Hadžići sinoć je promovisana knjiga Stari bosanski nišani
općine Hadžići autora Vahida Alađuza. Izdavač publikacije, čiji su recenzenti prof. dr. Ćazim
Hadžimejlić, doc. dr. Haris Dervišević te mr. sci. Edin Bujak, je Općina Hadžići.
Hadžići su
se tako u relativno kratkom razdoblju našli u središtu dvije vrijedne studije, Monografija
Hadžića: Od najstarijih vremena do agresije na BiH 1992. godine (2014) i Hadžićka
toponimija (2016) autora Vahida Alađuza. Nije prošlo dugo da nas iz pera spomenutog
obraduje i novi rukopis naslovljen Stari bosanski nišani općine Hadžići. Djelo je u biti kruna
terenskog istraživanja o islamskom kulturno-historijskom nasljeđu općine Hadžići kojeg je
Alađuz uradio tokom 2017. godine. Nišani nisu samo puki nadgrobni spomenici, biljezi. To je
naročito kamenje u kome se čita bitstvo Bosne. Njihova metamorfoza kroz stoljeća kazuje
priču o nama, mijenjali smo se ali ipak ostali svoji. Zbog slojevitosti poruke i pouke koju
sadrže više nego li ikada ranije važno je sačuvati i istraživati satre bosanske nišane. Rukopis
Vahida Alađuza možemo posmatrati kao svijetli primjer borbe za zemlju, za korijene, vjeru,
tradiciju i običaje Bošnjačkog naroda. Detaljno je dokumentirano 600 satrih nišana, a u knjizi
je prezentiran izbor od 322 nišana. Vrijedna pažnje jeste i činjenica da Alađuz nišane naziva
bosanskim što oni zapravo i jesu. U starijoj literaturi često ih se pogrešno naziva osmanskim
što je u principu pogrešno. Nišani na području BiH su u najvećoj mjeri podizani našem
bosanskom čovjeku, na našoj bosanskoj zemlji pa stoga moraju biti bosanski. Kompletan
rukopis je koherentna cjelina, interesantno štivo koje će poslužiti generacijama stanovnika
Hadžića koji će iz njega naučiti štošta o svojim korjenima. Promocija je održana u okviru
obilježavanja 1. marta- Dana nezavisnosti BiH i 6. marta – D ana Općine Hadžići
