Petar Blažić (65), književnik, maratonac i humanitarac, u utorak će krenuti iz Banje Luke pješke u Sarajevo na još jedan kulturno-humanitarno-sportski pohod kako bi na taj način povezao dva grada.
Na ovaj pohod odlučio nakon što su građani BiH zatražili pravdu za Davida Dragičevića iz Banje Luke i Dženana Memića iz Sarajeva, mladiće koji su stradali, a čije porodice traže istinu o uzrocima njihove smrti.
U utorak ujutro Blažić će krenuti sa starog mosta u banjalučkom naselju Trapisti, zatim će na Trgu Krajine ili Davidovom trgu, kako ga sada mnogi zovu, odati počast mladom Banjalučaninu, zapaliti svijeću i na kratko odložiti baklju i crvenu ružu koje nosi na sve svoje pohode. Preko Kneževa, Travnika i Kiseljaka planira da u petak u popodnevnim časovima završi putovanje dugo oko 200 kilometara. U Sarajevu će nakon što dođe do jednog od mostova na Miljacki odati počast i Dženanu Memiću na mjestu koje izabere njegova porodica.
Ekipi Anadolije Blažić na mostu u Trapistima ispričao je da želi da poveže most na Vrbasu s mostom na Miljacki.
– Očekujem da se mi približavamo jedni drugim, da se povezujemo. Po reakcijama koje sam dobio na Facebook stranici ljudi su oduševljeni – ispričao je Blažić.
Mnogo mu znače poruke podrške pred polazak na putovanje, a naročito poruka “Sarajevo vas dočekuje raširenih ruku”.
– To su velike ljudske stvari koje nas vežu, povezuju, koji u toj različitosti kultura vidimo snagu. To nam treba, to dosta vremena nije bilo i to trebamo podstaknuti – rekao je Blažić.
David i Dženan su trebali biti budućnost
Na ideju o povezivanju Banje Luke i Sarajeva došao je dok je učestvovao u humanitarnoj akciji u borbi protiv Laforine bolesti, kada je također pješačenjem od Banje Luke do Maglaja povezao ove gradove i porodice Gajić i Salkić, Alminu i Milanu koje imaju istu bolest. Čekao je povod pa je izabrao da to bude zbog Davida i Dženana.
– Zbog ljudske nemarnosti dva mlada lika su izgubila život, a trebali su da budu budućnost ove zemlje. To je solidaran ljudski humanitarni gest koji svaki normalan čovjek podržava – rekao je Blažić.
Blažić je 42 godine proveo u Berlinu, a prije dvije i po godine vratio se u domovinu, u zavičaj.
– Hodam i pišem, za dvije i po godine prešao sam po BiH 7.000 kilometara ispisao mnogo novih stranica, pokrenuo mnogo humanitarnih akcija, učestvovao u sportskim manifestacijama i sve to finansiram sam – kazao je on.
Na pitanje koja mu je glavna ideja vodilja u životu rekao je biti čovjek i ocijenio da to nije lako.
– Čovjek mora puno raditi, ja sam shvatio u Berlinu, tamo sam se formirao kao ličnost započeo sa sportom, novinarski i književni rad, onda sam shvatio da čovjek mora svaki dan sebe nadograđivati da bi bio bolji solidarniji, plemenitiji i to me ispunjava zadovoljstvom, energijom i snagom, zato što tako razmišljam – rekao je Blažić.
Smatra da je jako važno biti čovjek i željeti svakom čovjeku dobro, davati i ne očekivati ništa zauzvrat.
– Činiti nekome dobro čini čovjeka sretnim. Uvijek kad se sjetim nenormalnih stvari ispred mene iskoči lik velikog državni Hosea Muhike koji je rekao “Ili ste sretni s malo ili ništa nećete postići” – kaže Blažić.
U proteklom vremenu objavio je devet romana i 1.300 reportaža, te učestvovao u brojnim maratonima. Dok hoda uvijek mu se javljaju ideje koje zabilježi odmah ili pri prvoj kraćoj pauzi.
– Za 40 godina prešao sam 250.000 kilometara pišući u hodu, jedinstven vjerovatno slučaj i 750.000 kilometara u autu – kaže on.
Mi smo jedno
Priča da je hodajući po BiH upoznao 500 ljudi, razgovarao s oko 300 i shvatio da ljudi u BiH imaju dobrotu, solidarnost, hoće da saslušaju čovjeka i željni su pomoći. Više puta se to dokazalo u njegovim humanitarnim pohodima kada su ga redovno pitali kako da i oni pomognu.
– Svugdje su ljudi sa ovog područja u svijetu prepoznatljivi po dobroti. Treba te dobre stvari otkrivati, afirmisati, da nadvladaju loše stvari – kazao je on.
Mostovi, baklja, mir, tolerancija, međusobno uvažavanje, zajedništvo, najznačajniji su Blažiću, koji smatra da je potrebno “akceptirati i respektirati jedni druge”.
– To je moguće, vidim po reakcijama da se ostvaruje. Ljudi su spremni na suživot, na mir, toleranciju, mi smo jedno – dodao je on.
Stari most u Trapistima od posebnog je značaja za Blažića, želio bi da to postanje “Art most”, da mladi repariraju daske kojima je prekriven i upišu na njima svoja ima , a da se duž mosta postave panoi na kojima bi umjetnici mogli praviti crteže i grafike.
Izvor: Anadolija
