Prema zakonima u BiH svaki kriminalac koji je pravosnažno osuđen i koji je izdržao dosuđenu kaznu može konkurirati na konkursima ili biti imenovan čak za direktora agencija za državnu službu koje provode takve konkurse.
Također, prema zakonima u BiH, od osobe koja konkurira na neku poziciju zabranjeno je tražiti uvjerenja o nekažnjavanju. Isto tako zabranjeno je tražiti i uvjerenje da je neka osoba zdravstveno sposobna. Ukoliko neka institucija zatraži takva uvjerenja, onaj koji konkurira može ju tužiti.
Presuda, pa unaprijeđenje za šefa
Slučaj Bojana Golića možda je i najzanimljiviji. On se najprije 2004. godine zaposlio kao pripravnik u Agenciji za državnu službu BiH. Potom je ova agencija raspisala konkurs za državne službenike. Izabran je među najboljim kandidatima. Radio je prvo kao viši stručni saradnik za rješavanje sukoba, a godinu dana kasnije je premješten na mjesto višeg stručnog saradnika za prijave i obavještenja.
Godine 2008. godine, sve u skladu sa zakonom, Golić uzima neplaćeno odsustvo i odlazi u Banja Luku gdje ga Vlada RS-a imenuje za direktora Akcijskog fonda RS-a. Godinu dana kasnije ga Nadzorni odbor Investiciono-razvojne banke RS-a postavlja za vršioca dužnosti direktora te banke.
Nepunu godinu kasnije uhapšen je zbog nesavjesnog rada u službi u slučaju Medicinska elektronika kad je budžet RS-a oštećen za oko 1,3 miliona maraka. Među optuženima je bio i Mile Radišić, kum predsjednika RS-a Milorada Dodika, no Radišić i još troje optuženih su oslobođeni.
Golić je priznao krivicu i osuđen je na četiri mjeseca zatvora. Potom, u skladu sa zakonom koji kaže da, ukoliko se imenuju na neki drugi položaj, svi nerukovodeći državni službenici imaju pravo na odsustvo iz državne službe, Golić se vraća u Agenciju za državnu službu BiH na mjesto višeg stručnog saradnika za komisije za izbor i testiranja. Potom je ocijenjen kao najstručniji kadar i unaprijeđen u šefa Grupe za prijave i testiranje i jednog od rukovodećih ljudi te agencije.
Osuđen kao premijer kantona, danas državni direktor
Josip Merdžo je pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora po optužnici za zloupotrebu položaja i ovlasti dok je bio HDZ-ov premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Ne samo da nije odslužio cijelu kaznu, budući da ga je pomilovala tadašnja HDZ-ova predsjednica FBiH Borjana Krišto, već ga je Vijeće ministara BiH “iz kvote HDZ-a” imenovalo na funkciju direktora Instituta za intelektualno vlasništvo BiH sa sjedištem u Mostaru.
I dok je tu riječ o čistom političkom imenovanju na osnovu političkog dogovora o raspodjeli funkcija, prošle godine imali smo slučaj Mevludina Đerzića. On je 2012. osuđenog da je kao porezni inspektor Uprave za indirektno oporezivanje (UNO) BiH primio mito. Inače, Elvis Mulavdić, vlasnik kompanije “Media Sky” iz Živinica, prijavio je Đerzića za “reketiranje”.
Đerzić je prije godinu dana konkurirao na mjesto inspektora Porezne uprave FBiH.
Agencija za državnu službu FBiH prvo ga je ljetos imenovala za poreznog inspektora u Tuzli da bi, nakon što je slučaj dospio u javnost, tu odluku poništio direktor Porezne uprave FBiH.
BiH nema registar diskvalificiranih
Iz Agencije za državnu službu BiH pojasnili su da se na svaku funkciju može imenovati osoba koja je odslužila kaznu. Na neku funkciju se može imenovati čak i osoba koja ima neodsluženu kaznu, ali protiv koje je zatvoren krivični postupak, odnosno izrečena je pravosnažna presuda. Samo se traži uvjerenje da se protiv te osobe u ovom trenutku ne vodi krivični postupak.
Sigurnosne provjere se pri tome ne provode, odnosno zakonski su propisane samo za slučajeve kad je riječ o pristupu tajnim ili vrlo tajnim podacima, a te provjere ne vrše agencije za državnu službu već Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) BiH.
Iako sudovi na to imaju pravo, rijetko se događa da se u presudi navede da osuđena osoba ne bi smjela obavljati neku dužnost.
Na primjer, prema važećim zakonima u BiH, zloupotreba položaja ili nesavjestan rad u službi su nekoruptivna krivična djela i kazne su obično zatvorske u trajanju od nekoliko mjeseci. Za koruptivna krivična djela predviđene su zatvorske kazne do deset godina i kod njih su predviđene i eventualne mjere zabrane.
Susjedne zemlje imaju čak i “registar diskvalificiranih”.
U Srbiji i Hrvatskoj, na primjer, “nečasni” direktori, članovi nadzornih i upravnih odbora, zastupnici i drugi ovlašteni u preduzećima koji su uhvaćeni u nedjelu, čak ne mogu osnivati ni privatne firme ili u njima obavljati neku od zvaničnih funkcija. Takvu listu sastavljaju agencije koje vode privredne registre i u njima su na stotine ljudi koji su tek porezni prekršioci.
faktor.ba
