Musalla sultana Mehmeda Fatiha u Kamengradu je jedina musalla preostala iz tog perioda na cijelom Balkanu.
Bosanska krajina prepuna je kulturno-historijskog naslijeđa u kojem su isprepleteni obrisi različitih vjera, kultura i naroda. Stari gradovi uz prelijepe i čiste rijeke, glavni su faktori i predispozicije za razvoj turizma u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.
Sanski Most već je uveliko brendirao svoju bogatu turističku ponudu sa devet rijeka, starim gradovima i ostalim kulturno-historijskim sadržajima, od kojih je svakako najznačajnija musalla u naselju Kamengrad na kojoj je sultan Mehmed Fatih klanjao prvu bosansku džumu.
Nacionalni spomenik
Povijesno područje Stari grad Kamengrad, sa cjelokupnim kulturno-historijskim naslijeđem, proglašeno je 2008. godine nacionalnim spomenikom, a musalla još prije njega 2003. godine. Ostaci starog grada Kamengrada, koji se prvi put spominje u 13. stoljeću, vidljivi su na brdu iznad naselja Donji Kamengrad. Prema narodnim kazivanjima, prilikom osvajanja Kamengrada sultan Mehmed Fatih drugi je u Donjem Kamengradu klanjao džuma-namaz i na tom mjestu je izgrađena kamengradska musalla.
Musalla predstavlja mjesto na kojem se praktikovala obavljati molitva petkom, za kišu i dženaza-namaz, a povremeno su održavana i predavanja upravo tu na otvorenom prostoru musalle. Ona predstavlja široki prostor koji je opasan zidom sa mihrabom, gdje postoji i uzdignuto mjesto predviđeno za hatiba. Musalle iz osmanskog perioda mogu se podijeliti na bajramske i česmenske, koje su služile pojedincima ili manjim grupama da obave molitvu duž puteva, a dobile su naziv po česmama koje sačinjavaju obavezni dio tih objekata. Musalle na području Balkana su podizane nakon osvajanja ili formiranja gradova i po tradiciji su građene na mjestu gdje je prvi put obavljena prva molitva nakon osvojenja grada. To je bila praksa naročito u vrijeme sultana Mehmeda drugog i Sulejmana Veličanstvenog.
Musalla u Kamengradu spada u tipove bajramske musalle koje su nestajale postepeno, a najviše u doba austrougarske uprave. Nova vlast je u želji da modernizuje orijentalni tip grada, preuzela na sebe brigu o gradskim trgovima, šetalištima i parkovima i tako je došlo do postepenog nestanka musalla. Kamengradska musalla jedna je od rijetkih koja je preživjela sve te vlasti i obdržala se do današnjih dana. U tom procesu opstanka nekoliko puta je obnavljana, a zadnji put nakon posljednjeg rata i od tada do danas Islamska zajednica i općina Sanski Most čuvaju i baštine tradiciju organiziranja manifestacije Musalla u cilju očuvanja stoljetnih bošnjačkih vrijednosti na ovim prostorima.
„Fatihova musalla jedina je musalla preostala iz tog perioda na cijelom Balkanu. One vrijednosti koje imamo utkane u musalli su vrijednosti same vjere islama i mi kroz organizaciju ove manifestacije želimo da ih očuvamo i ovjekovječimo. Sama manifestacija na određeni način datira još iz prijeratnog perioda kada su se određeni ljudi okupljali od kojih su neki čak bili i zatvarani. Nakon rata po odluci Rijaseta IZ BiH određeno je da prvu džumu u julu na Fatihovoj musalli predvodi Reisu-l-ulema ili njegov izaslanik. Želeći to iskoristiti, mi smo pristupili organizaciji bogatog kulturno-vjerskog programa. Centralni sadržaj manifestacije Musalla je klanjanje džuma-namaza koji, pored konekcije sa Bogom, ima i simboliku energije i sinergije koja se osjeća na ovom mjestu zbog toga što je ovo jedan od najposjećenijih džuma na području naše zemlje, kojoj prisustvuju vjernici iz raznih krajeva Bosne i Hercegovine, Turske i drugih bratskih zemalja kao što su Iran, Alžir i Egipat“, kaže Mirsad-ef. Spahić, direktor manifestacije.
Burna prošlost
Musalla u Kamengradu je natkrivena drvenom kupolom naslonjenom na četiri drvena stuba u čijem dnu su kameni temelji, a konstrukcija kupole je obuhvaćena drvetom, dok je sama kupola prekrivena limenim pločama. Uz sami mihrab su se nalazila tri stepenasto postavljena kamena koji su služili umjesto mimbera. Na poleđini mihraba nalazio se uklesan tarih na kojem je pisalo: “U vrijeme kada se u ovim krajevima nije čuo glas vjere, podigao je sultan Mehmed han Fatih jedan mihrab i minber, kada je ovo mjesto počastvovao svojim boravkom. Oni su porušeni prije petnaest godina. Sada su ponovno izgrađeni zalaganjem sudije kadiluka, pročelnika vjere, Konjičanina Ismail Šukrij efendije Hadžića na dan 1. šabana 1327. (hidžretske) godine.”
Nakon intervencije koja je urađena 1909. godine došlo je do rekompozicije objekta, tom prilikom je sa strana mihraba ugrađeno par malih drvenih mimbera sa alemima. Mihrab je visine 2,90 metra. Sa obje strane mihraba se nalaze postamenti visine 1,31 metar, na kojima su smještena dva stilizovana drvena mimbera kvadratične osnove, Visina mimbera iznosi 1,68 metra, bez alema. Ukupna visina ili visina sa postamentom iznosi 2,99 metra.
Nakon Drugog svjetskog rata musalla je ponovo obnovljena, međutim to je urađeno nestručno i svi kameni elementi kompozicije su tada presvučeni debelim slojem betona i kulira. Nema podataka kada je olovni lim skinut i zamijenjen pokrovom od pocinčanog lima.
U kompleksu musalle se nalazi mezarje, koje se naziva Musalla. Jedan nišan iz ovog mezarja ima natpis iz 1782. godine.
Kamengradska musalla prkosi zubu vremena i opstoji na istom mjestu već pet i po stoljeća.
Simbol otvorenosti
Kako je istakao Husein Kovačević predsjednik Organizacionog odbora manifestacije, na ovaj način se njeguje sjećanje na dolazak islama na ove prostore, ali i na civilizacijske i kulturne tekovine koje muslimani ovdje baštine stotinama godina.
„Musalla je primjer otvorenosti koju islam nudi u okviru čega mi svjedočimo da nama ne smetaju drugi i drugačiji, jer u vrijeme kada je ona izgrađena u Europi je važilo pravilo – čija vlast, onoga i vjera, a Mehmed Fatih je tada izdao ahadnamu kojom je garantovao vjerska prava i slobode. Upravo je to razlog zbog čega će na ovogodišnjoj manifestaciji jedan od događaja biti i tribina na temu međureligijskog dijaloga i tolerancije na kojoj će izlagati predstavnici katoličke i pravoslavne vjere i to je jedna vrijednost koju treba njegovati i unaprjeđivati. U današnjem vremenu socijalnih kriza, želimo putem manifestacije Musalla dati i doprinos jačanju ekonomske slike Sanskog Mosta i Unsko-sanskog kantona. U tom konetsku će ove godine u okviru Musalle biti organizovan biznis forum na kojem će biti predstavljen projekat izgradnje savremenog Hamzibegovog tržnog centra. Radi se o projektu višemilionske vrijednosti koji je značajan za lokalnu ali i širu društvenu zajednicu. Možemo slobodno kazati da je Musalla jedan vid nukleusa za razvoj vjerskog turizma u okviru čega treba povezati sve krajiške gradove i ponuditi bogat turistički program i sadržaj“, kaže Kovačević.
Musalla je postala vrlo značajna kulturno-vjerska manifestacija Bošnjaka na području Krajine i cijele BiH. Ona je već odavno prerasla lokalne okvire i dobila svojstva ne samo bosanske nego i regionalne manifestacije. Dolazak gostiju iz evropskih i bliskoistočnih zemalja, samo još dodatno pojačava njen regionalni značaj.
Prvog petka u julu klanja se džuma-namaz kao vrhunac manifestacije protkane bogatim sadržajima.
Izvor: Al Jazeera
