Predsjedavajući Predsjedništva BiH je poručio kako je drugi problem to što bi eventualno uvođenje konsocijacijske demokratije u BiH, zasigurno dovelo do novih postupaka pred Evropskim sudom za ljudska prava, jer takva vrsta političkog modela je temeljena na nejednakosti i poništavanju temeljnih principa liberalne demokratije
Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, obratio se danas Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope, u okviru zimske plenarne sjednice koja se održava od 24. do 28. junuara u online formatu. Na početku izlaganja, predsjedavajući Komšić se osvrnuo na glavne principe utvrđene prilikom osnivanja Vijeća Evrope, 1949. a to su: zaštita ljudskih prava, višestranačka parlamentarna demokratija i vladavina prava, širenje spoznaja o evropskom identitetu, zaključivanje specifičnih međunarodnih ugovora, osiguranje jedinstva kontinenta, traženje rješenja za društvene probleme u Evropi.
– Danas, međutim, imamo potpuno drugačije geopolitičke odnose u svijetu, temeljene na multi-polarnom svjetskom poretku i razvoju interesa globalnih sila, koji se produciraju i manifestiraju u različitim zemljama svijeta. U takvim okolnostima, postoji jedan broj zemalja koje nisu okončale svoje tranzicijske procese, prema načelima liberalne demokratije i tržišne privrede, što ih svrstava u veoma „lak plijen“ za različite geopolitičke interese velikih igrača. Moja država, BiH, zemlja je sa tradicijom dugom skoro hiljadu godina, koja je u različitim vremenskim periodima, imala svoja različita unutrašnja uređenja. U jednom periodu, Bosna je bila kraljevina, koje je trajalo nekoliko vijekova i koja je, tada, svojom teritorijalnom površinom bila najveća zemlja u ovome regionu. Imali smo, nakon toga i osvajanje BiH od različitih imperija i carstava, koja su donosila svoju kulturu, običaje i vjeru, ugrađujući ih u društveni sistem moje zemlje. Ipak, BiH sve je to preživjela i nadživjela takve imperije i carstva, rekao je Komšić.
Dodao je da su se tokom Drugog svjetskog rata, građani BiH masovno priključivali anti-fašističkom pokretu, učestvujući na strani onih snaga koje su se borile protiv fašizma i nacizma.
AGRESIVNE REAKCIJE SUSJEDA
– Istovremeno, tokom Drugog svjetskog rata, građani BiH donose odluku o obnovi naše državnosti i priključivanju tadašnjoj Jugoslaviji, u zajednici sa drugim tadašnjim republikama. Učešće BiH u nekadašnjoj Jugoslaviji, trajalo je sve do marta 1992. kada su građani kroz svoje izjašnjenje na referendumu odlučili da BiH bude suverena i nezavisna država. Iste godine, donosi se Ustav Republike BiH kao demokratski izraz njenih građana, koji je već tada sadržavao temeljne principe liberalne demokratije i tržišne ekonomije, čak istovjetne principe koji su ugrađeni u temelje Vijeća Evrope. BiH je maja 1992. godine primljena u članstvo Ujedinjenih nacija, te je na taj način ostvarila status subjekta međunarodnog prava, poručio je predsjedavajući Predsjedništva.
Naglasio je da je “proglašenje nezavisnosti BiH dovelo do agresivne reakcije susjednih zemalja, koje su u periodu ratnih dešavanja od 1992. do 1995. ili agresije na zemlju, putem njihovih ratnih i osvajačkih aktivnosti nastojale poništiti bilo kakvo postojanje BiH i preuzeti dijelove njene teritorije”.
– Takve ratne aktivnosti, dovele su do nezapamćenih strahota, koje su eskalirale sve do počinjenja zločina genocida, ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i etničkog čišćenja, naglasio je Komšić, te dodao da su svi ti elementi utvrđeni u presudama Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, sa sjedištem u Hagu.
Objasnio je da je rat okončan potpisivanjem Opšteg okvirnog sporazuma za mir, koji je parafiran u Dejtonu, a potpisan u Parizu 1995, te da je sastavni dio tog sporazuma i Ustav Bosne i Hercegovine, kao njegov Aneks 4.
– U tom ustavu, kojeg svi moramo poštovati, ostalo je mnoštvo otvorenih pitanja i nedorečenosti, što je ostavilo veliki prostor za različita proizvoljna tumačenja ili interpretacije, najčešće inspirisane partikularnim interesima različitih političkih elita, kako onih u BiH, tako i u susjednim zemljama. Tim ustavom, uspostavljen je jedan novi politički sistem koji je trebao evoluirati prema demokratskim standardima i vrijednostima, kao što su one vrijednosti sadržane u ciljevima Vijeća Evrope. Nažalost, to se nikad nije desilo. Nasuprot toga, aktivne etničke politike u BiH nastojale su, i danas još uvijek nastoje, kreirati vještački podijeljeno i segmentirano društvo u kojem dominira pripadnost nekoj od etničkih zajednica, kao jedini validan iskaz za političko djelovanje. Iako je Evropska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama sastavnim dijelom Ustava BiH, ona se na žalost premalo implementira u BiH. Njihov povod za takve ambicije, krije se u tom nesretnom terminu „konstituentnosti“ ili “konstitutivnosti” koji jeste spomenut u Ustavu BiH, ali u njemu nije nigdje pravno razrađen niti je rečeno ili utvrđeno šta to zapravo znači, rekao je Komšić.
Naglasio je da se zato javila nova pravna praksa da se kroz korištenje tog termina „konstitutivnost“ ostvaruju različiti politički ciljevi, u čemu učestvuju domaći politički akteri, uz vidnu političku podršku iz susjednih zemalja.
– Kao legalista, ovdje i na ovom mjestu mogu slobodno reći, kako je „konstitutivnost“ zapravo izvorom postojanja sistemske diskriminacije u BiH, što je utvrđeno u pet presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura, koje vam želim hronološki prikazati: Sejdić-Finci, Zornić, Pilav, Šlaku i Pudarić. U tim presudama, jasno je utvrđeno postojanje diskriminacije temeljene po etničkoj pripadnosti i mjestu prebivališta, te je naloženo tuženoj strani, odnosno državi BiH da izvrši neophodne izmjene svoga ustava, iz kojeg se svi elementi diskriminacije moraju izbaciti. Nažalost, tako nešto se nije nikad desilo. Ako pogledamo kako je to rečeno u presudi Sejdić-Finci, onda ćemo vidjeti kako je diskriminacija po etničkoj osnovi izvedenica koja proizlazi iz rasne diskriminacije. Da li nam tako nešto treba u sadašnjoj Evropi i u modernom liberalno demokratskom poretku, pitanje je za sve nas, a ne samo za BiH? Potpuno sam siguran da ćemo se svi složiti da nam takvi pravni ili čak ustavni okviri ne trebaju i da moramo, svi zajedno, uložiti napore u borbi protiv svih oblika diskriminacije. Posebno je interesantan i dio iz presude Zornić, u kojem se jasno govori da BiH, nema potpunu demokratiju, već limitiranu ili ograničenu demokratiju kroz raspodjelu političke moći između etničkih zajednica, koje se u mojoj zemlji nazivaju „konstitutivni narodi.“ Taj nedostatak potpune demokratije, zapravo je u potpunoj suprotnosti sa jednim od temeljnih ciljeva Vijeća Evrope. Zato se u presudi Zornić nalaže BiH da izmjenom svoga ustava omogući ostvarivanje potpune demokratije u kojoj će postojati neophodna jednakost svakog građanina moje zemlje. To je jako važno pitanje, naglasio je predsjedavajući.
Naglasio je da je očito je, kako sadašnji politički sistem u BiH, temeljen na etničkoj pripadnosti, stvara tri paralelna totalitarna sistema, temeljena na pripadnošću nekoj od tri etničke zajednice, kojima se nastoji vladati na autokratski način.
– U takvom sistemu, kroz pripadnost nekoj od etničkih zajednica, kao izraz isključivosti etničkih politika, zapravo se nastoji ovladati resursima, poslovima, tenderima, javnim nabavkama, svim vrstama privilegija, profita ili koristi, čime se vidno kreira ambijent za postojanje korupcije nesagledivih razmjera. Nakon 26 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, umjesto evolucije političkog sistema BiH u onaj temeljen na demokratiji i vladavini prava, moja zemlja ide regresivnim putem u kojem se kroz nazadovanje ili udaljavanje od demokratije, želi zadržati pa čak i osnažiti etnički politički sistem koji generiše korupciju u svim porama društva, kroz korištenje etničkih politika i manipulaciju strahom pripadnika različitih etničkih zajednica. Zato je važno reći da etničke politike u BiH, kada iscrpe sve druge alate kojim bi ovladali svojom etničkom zajednicom, posežu za emocijama i empatijom unutar svojih zajednica. To se postiže kroz produciranje straha, koji u konačnici formira sistem pogodan za korupciju i negiranje vladavine prava. Vjerujem kako dijelimo isto mišljenje, takav politički sistem nema mjesta u modernoj Evropi, istakao je Komšić, te upozorio da predlaganje uvođenja konsocijacijske demokratije, kroz navodno kopiranje političkih sistema Belgije, Švicarske, Sjeverne Irske ili Južnog Tirola, nosi probleme, jer konsocijacijska demokratija nije isto što i liberalna, niti postoji u pomenutim zemljama ili dijelovima drugih zemalja, onako kako je konsocijacijska demokratija uopšte zamišljena, te da takve zemlje ili dijelovi pojedinih zemalja imaju potpuno drugačiji historijski kontekst od BiH, da bi se njihovi politički sistemi mogli koristiti u BiH.
Poručio je da je drugi problem to što bi eventualno uvođenje konsocijacijske demokratije u BiH, zasigurno dovelo do novih postupaka pred ESLJP, jer takva vrsta političkog modela je temeljena na nejednakosti i poništavanju temeljnih principa liberalne demokratije, bez obzira što ona kao svoj princip sadrži elemente proporcionalne zastupljenosti.
JA SAM BOSANAC I HERCEGOVAC
– Želim, danas, kazati da sam ja po nacionalnosti Bosanac i Hercegovac i etnički Hrvat, jer je nacija izraz pripadnosti vlastitoj državi. Susjedne zemlje negiraju bosanskohercegovačku naciju, nastojeći iskoristiti etničke identitete u mojoj zemlji u njihovu korist, stvarajući takav ambijent da bismo mi, Bosanci i Hercegovci trebali njih pitati za saglasnost, smijemo li uopće po nacionalnom opredjeljenju biti Bosanci i Hercegovci. To je apsolutno neprihvatljivo i u potpunoj suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama. S druge strane, kada sagledamo sistem odlučivanja, danas, u BiH imamo takvu situaciju, da se postojanje bilo kakve većine u donjem domu parlamenta, odnosno na izborima direktno izabranim donjim domovima zakonodavnih organa vlasti, u cijelosti poništava kroz jedan novi politički alat koji se zove „entitetsko glasanje.“ To u najkraćem znači, da u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH ili donjem domu, koji broji 42 zastupnika, njih najmanje 5 (pet) mogu zakočiti bilo kakvo odlučivanje, jer dolaze iz jednog od dva entiteta. Da li je takvo nešto izraz liberalne demokracije? Naravno da nije, jer je očito da politička manjina, može zakočiti donošenje bilo kojih odluka na štetu političke većine, sve dok se toj manjini ne udovolji. Takvo nešto imamo danas u BiH, koja se putem očitih separatističkih aktivnosti drži u političko-talačkoj krizi, u čijoj konačnici se krije sistem blokada, ucjena i držanja Bosne i Hercegovine u potpunoj političkoj neizvjesnosti, sve dok se ne ispune želje i namjere pojedinih političkih lidera, objasnio je Komšić.
Rekao je da je i povod za držanje BiH u stanju krize u tome što neko neće da prihvati presude Međunarodnog suda iz Haga u kojima je utvrđen zločin genocida.
– Zamislite ovom prilikom, šta bi nepoštivanje odluka bilo kojeg suda značilo u vašim zemljama? Nesumnjivo krivičnu odgovornost onih koji ne poštuju presude sudova, naglasio je Kompić, te objasnio da je slična situacija i sa odlučivanjem u gornjem domu Parlamentarne skupštine BIH pod nazivom Dom naroda, koji se sastoji od 15 posredno delegiranih zastupnika koje imenuju političke stranke, gdje samo njih 2 (dvojica) mogu zakočiti bilo koje donošenje odluka i to na način da svih 42 zastupnika iz Zastupničkoga doma mogu jednoglasno donijeti neku odluku, a da samo njih dvoje iz Doma naroda to sve mogu oboriti, jer je potrebna odgovarajuća entitetska većina.
– To se danas koristi kao političko sredstvo, kako bi se onemogućilo normalno funkcionisanje institucija vlasti BiH, sa potpunim zanemarivanjem temeljnih demokratskih principa i to smatram neprihvatljivim. Iz tih razloga, postoji i najnovija apelacija prema Evropskom sudu za ljudska prava, koja se tiče nejednakosti glasa u dva zakonodavna doma u BiH. Na žalost, primjena koncepta “konstitutivnih naroda” i etničkog glasanja u svakodnevnom političkom odlučivanju u institucijama BiH već 26 godina ne služi zaštiti prava “konstituentnih naroda” već sprečavanju BiH da se stabilizuje i napreduje. Od 2008. kada je BiH potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom, stranke koje podržavaju etnički zasnovan sistem odlučivanja, koriste etničke kvote u donošenju odluka u izvršnim i zakonodavnim tijelima kako bi spriječili usvajanje evropskih standarda. Zakoni koji se tiču usvajanja pravne stečevine EU padaju upravo u domovina naroda na etničkom glasanju, ili na entitetskom glasanju u Zastupničkom domu BiH. To se redovno događa iako zakoni iz pravne stečevine Evropske unije ne diraju u etnički identitet, kulturu, tradiciju, jezik i obrazovanje kao vrijednosti koje bi domovi naroda trebali da štite. Iz tog razloga u parlamentarnoj proceduri stoje desetine zakona iz evropske agende, zato ne možemo popuniti Ustavni sud Federacije BiH, zato nema imenovanja upravnih tijela mnogih neovisnih agencija za provođenje zakona, zato nam propadaju sredstva iz evropskih fondova. I mnogo toga drugog na štetu svih građana BiH, a sve pod krinkom borbe za legitimne etničke interese „konstitutivnih naroda“. To je, također, neprihvatljivo, poručio je Komšić članovima Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope.
Upozorio je da se radi o zloupotrebi prava “konstitutivnih naroda” radi sprečavanja BiH da postane dijelom civilizirane zajednice evropskih parlamentarnih demokracija i kako moja zemlja nikada ne bi mogla postati članicom Evropske unije.
– Takve politike imaju namjeru od moje zemlje napraviti teritoriju nad kojom će uticaj imati strani režimi, bilo ekonomskim putem, bilo stvaranjem novih „Transdnjestrija“ na Zapadnom Balkanu od jednog dijela moje zemlje, istakao je Komšić.
Naglasio je da opet imamo pojavu onih političkih snaga koje nemaju namjeru implementirati presude, već kroz izraz političke manipulacije nastoje kreirati novi ustavni aranžman i izborni sistem sa dubljom diskriminacijom koja bi bila zaklonjena iza nejednake vrijednosti glasa građana BiH.
– U tome, nažalost, svoje direktno učešće imaju i susjedne zemlje, čiji je cilj veoma jasan – ostvariti sve ratne ciljeve koristeći politička i diplomatska sredstva u mirnodopskim uslovima. Njihova namjera ogleda se u dva aspekta. Prvi da kroz izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH kreiraju takav sistem u kojem će te susjedne zemlje imati „zlatnu dionicu“ ili ključnu riječ u donošenju svih odluka u Bosni i Hercegovini, a time i potpunu kontrolu nad mojom zemljom. Takve namjere lako ćete prepoznati svaki put kada oni govore o „konstitutivnosti naroda“ ili u frazi da će prihvatiti sve „što se tri etničke zajednice dogovore.“ Bez obzira što one time vrše udar na temelje demokratije, ljudskih prava i vladavine prava, one tako nešto često rade u diplomatskim razgovorima, pa čak i sa vama, sa čim ste, vjerujem i vi povremeno suočeni. I drugo, kada vide da tako nešto ne može uspjeti, onda oni posežu za njihovim saveznicima u BiH koji, u ime tih susjednih zemalja, vrše blokade rada institucija, nastojeći stvoriti privid da je Bosna i Hercegovina nefunkcionalna država, poručio je Komšić.
Dodao je da dodatno, susjedne zemlje nastoje kroz političke satelite u BiH, imati potpunu kontrolu nad prirodnim i svim drugim resursima BiH.
UVAŽITI TEMELJNE PRINCIPE LIBERALNE DEMOKRATIJE
– Kako drugačije objasniti političke namjere susjednih zemalja da se ne utvrdi granica sa BiH putem međunarodnog ugovora o granici, kako na kopnu, tako i na moru, a sve sa ciljem da oni imaju mogućnost upravljanja prirodnim resursima BiH? Zato vas sve zajedno molim da ne prihvatate takvu vrstu diplomatskih razgovora, jer se time nanosi šteta BiH i njenim građanima. Iskoristio bih i priliku da ukažem na moju viziju rješenja za BiH. Kao prvo, potrebno je ostvariti jednakost svakog građanina Bosne i Hercegovine kako bismo stvorili društvo jednakih šansi. Time bismo otklonili sve vidove diskriminacije koje nosi taj fenomen „konstitutivnosti naroda“ za kojeg još jednom želim istaći, da se radi o principu ili alatu za stvaranje ambijenta nesagledive i neprekidne korupcije ili društva u kojem ne uspijevaju najbolji među nama, već podobne ili familijarno, nepotistički vezane osobe. Sistem u kojem dominira sistemska korupcija, nije prihvatljiv niti za jedno savremeno društvo, pa tako ni za BiH, rekao je predsjedavajući, te objasnio da je potrebno i izvršiti izmjenu političkog sistema BiH na način da sa ograničene ili limitirane demokratije uspostavimo sistem potpune demokratije, na način kako je to utvrđeno u pet presuda Evropskog suda za ljudska prava, ali i u skladu sa Mišljenjem Venecijanske komisije iz 2005. koja je analitički tačno i pravno precizirano ukazala na sve izmjene koje BiH mora obaviti, ako želi biti dijelom modernih demokratskih društava, dodao je Komšić i pozvao sve da se upoznaju sa Mišljenjem Venecijanske komisije o BiH iz 2005.
Zaključio je da izmjene Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ne mogu biti obavljene ako se u tim izmjenama neće uvažiti temeljni principi liberalne demokratije, ljudskih prava i vladavine prava, jer sve drugo, zemlju vodi u dodatnu nestabilnost, a time i u nestabilnost cijele regije Zapadnog Balkana.
IZVOR : OSLOBOĐENJE
