Samo su tri fotelje u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, a više je od 20 zainteresiranih da u njih zasjednu nakon 7. oktobra ove godine. Dvadeset stranaka i dva nezavisna kandidata su Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) dostavili svoje prijave za ovjeru učešća u utrci za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, a neka imena koja bi se trebala naći na glasačkim listićima su već od ranije poznata javnosti.
Najduža lista će, već po tradiciji, biti ona za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, koja je u posljednja dva mandata pripala Bakiru Izetbegoviću. S obzirom na to da Ustav BiH ograničava broj uzastopnih mandata na dva, stranka kojom Izetbegović predsjedava će ponuditi novog kandidata. Tajnim glasanjem na Konvenciji SDA je odlučeno da to bude Šefik Džaferović, aktuelni zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i potpredsjednik svoje stranke.
Posljednja četiri mandata je, zahvaljujući osvojenom broju glasova, dio Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, a na posljednjim je izborima 2014. godine osvojio drugi najveći broj glasova za taj nivo vlasti od svih ponuđenih kandidata iz entiteta FBiH. Uzimajući u obzir činjenicu da je od šest dosadašnjih saziva Predsjedništva BiH u pet navrata član iz reda bošnjačkog naroda bio ujedno i član SDA, upravo se kandidatu te stranke daju i najveće šanse za pobjedu na izborima.
Novi pokušaji SDP-a i SBB-a
I SDP je u tri navrata imao člana Predsjedništva BiH, ali sva tri iz reda hrvatskog naroda. Jozo Križanović je 2001. godine “upao” u Predsjedništvo BiH umjesto Ante Jelavića, dok je mandate 2006. i 2010. osvajao Željko Komšić. Tri puta su ponudili kandidate za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda i oba puta neuspješno. Sead Avdić je ispred koalicije “Združena lista” 1996. osvojio samo 21.254 glasa, dok je Alija Behmen 2002. osvojio 90.434 glasa, a Bakir Hadžiomerović 75.369 glasova.
Ovaj put se u SDP-u nadaju “četvrtoj sreći” pa su članovi stranke u “festivalu demokratije” najprije odlučili ono što je rukovodstvo SDP-a umjesto njih odlučilo već ranije, a to je da će imati kandidata, a zatim da će to biti Denis Bećirović, koji ove godine obilježava 20. godišnjicu prisustva u zakonodavnoj vlasti na različitim nivoima. Posljednja tri mandata je zastupnik u državnom Parlamentu. Najbolji rezultat je ostvario 2010. godine osvojivši 45.747 glasova, dok je četiri godine kasnije uspio prepoloviti broj osvojenih glasova, prikupivši njih 19.230. S obzirom na kandidaturu za Predsjedništvo BiH, jasno je da će Zastupnički dom u narednom mandatu biti uskraćen za niz Bećirovićevih etički opravdanih, ali unaprijed osuđivanih na propast, prijedloga zakona i rezolucija u vezi s ratnim zločinima.
“Treću sreću” mjerka Fahrudin Radončić. Nakon što su ga u dva navrata građani neglasanjem spriječili da uđe u Predsjedništvo BiH, te nakon što je procijenio da su mu ovaj put šanse manje nego ikada, Radončić još nije siguran da li će dostaviti svoju kandidaturu, iako ju je ozvaničio još prije godinu. Dok se preko medija za čiju se naklonost izborio prepire sa analitičarima koji tvrde da ankete sugeriraju tezu da pravilo o “trećoj sreći” za njega definitivno ne vrijedi, šef SBB-a bi da, umjesto svog trećeg poraza, žrtvuje potpredsjednicu te stranke Adisu Omerbegović-Arapović. O tome će, tvrdi, odlučiti 70.000 članova SBB-a. O vjerodostojnosti te brojke dovoljno govori činjenica da su potpise za ovjeru kandidatura tražili po ulicama gradova, a ne unutar navodne brojke od 70.000 članova.
I BPS će ponovo imati svog kandidata. Poprilično je izvjesno da će njegovo prezime biti Halilović, a ostaje još samo da se vidi da li će se zvati Sefer ili Semir. Dlaka je nedostajala Seferu Haliloviću da uđe u Predsjedništvo BiH 2014. godine. Tek nekih dvjestotinjak hiljada glasova. Sudeći prema pisanju njihovog porodičnog portala, rado bi se ove godine okušao i Seferov sin Semir Halilović. Odluku o tome koji će se Halilović naći na listi kandidata će vjerovatno donijeti BPS-ovih “70.000 članova”.
Oko je na Predsjedništvo BiH bacio i Senad Šepić. Nakon što su im okviri SDA postali pretijesni za realizaciju ambicija, Senad Šepić i Sadik Ahmetović su osnovali stranku u kojoj će bez problema realizirati liderske kapacitete koje su prepoznali sami u sebi. Tako će Šepić biti kandidat za člana Predsjedništva BiH, a Ahmetović za potpredsjednika entiteta RS.
Stranka za BiH na svojoj internet stranici odbrojava dane do “demokratske evolucije”, odnosno do 7. oktobra i općih izbora, kada će se na listiću za člana Predsjedništva BiH naći i ime Amera Jerlagića, predsjednika te stranke. Posljednji put se njegovo ime našlo na izbornim listama prije četiri godine. Tada je kao kandidat za Parlamentarnu skupštinu BiH prikupio tek nešto više od 3.000 glasova, što je poprilično indikativno kada je realnost njegovih ambicija u pitanju.
Problema sa realnošću nema ni Sejfudin Tokić, koji je svoju prijavu CIK-u dostavio kao nezavisni kandidat. Tvrdi da će “zaustaviti Dodika i Čovića”, a za svoje protivkandidate da nisu sposobni “zaštititi državu BiH i bošnjački narod od nove planirane srpsko-hrvatske agresije i genocida”.
Pored već znanih lica ili onih koji se predstavljaju kao svježe snage, uprkos višedecenijskoj konekciji na različite budžete, naći će se i jedno novo ime. Potrebne potpise je uspio prikupiti i Mirsad Hadžikadić, profesor koji posljednje 34 godine živi i radi u SAD-u. U BiH se, tvrdi, vratio kako bi donio promjene, a broj osoba koje trenutno znaju ko je Mirsad Hadžikadić je vjerovatno manji od broja glasova koji bi mu bili dovoljni da zaista osvoji mandat u Predsjedništvu.
Nezavisni kandidat je i SDP-ov Svetozar Pudarić, koji je prijavu CIK-u dostavio kao kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda. Uzimajući u obzir postojeće ustavno uređenje i Izborni zakon, te činjenicu da je Pudarićevo prebivalište u FBiH, njegova kandidatura neće biti ovjerena. Slična sudbina očekuje i Hajrudina Mulića iz Demokratske stranke BiH, koji se, barem tako tvrdi, prijavio kao kandidat iz reda bosanskog naroda.
Čovićev ili Komšićev treći mandat?
Gužva je i među kandidatima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Iako to nije zvanično najavio, među njima će biti i aktuelni član Dragan Čović. S obzirom na to da ne vjeruje previše u svoju popularnost među glasačima, Čović se na sve moguće načine trudio u pregovore o izmjenama izbornog zakonodavstva “ugurati” i dio koji bi mu zagarantirao pobjedu u izbornoj utrci. U tome, na njegovu žalost, nije uspio.
Izborni zakon, kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH, ostaje isti, a to znači da se Željko Komšić, nakon što je “odmorio” jedan mandat, može ponovo kandidirati. To je i uradio pa će predsjednik Demokratske fronte na oktobarskim izborima pokušati osvojiti treći mandat u Predsjedništvu BiH te deložirati Čovića iz prije dvije godine otvorenog ureda u Mostaru.
Za razliku od veterana Čovića i Komšića, kandidat Naše stranke Boriša Falatar se nada svom prvom mandatu i ujedno prvom iskustvu u bh. politici. Obećava novi pristup u vođenju vanjske politike BiH te sastanke sa zvaničnicima najmoćnijih država, a za sada je dogurao do sastanka sa nekadašnjim isljednikom iz logora Heliodrom Zvonkom Vidovićem.
Prije četiri godine je kandidat HDZ-a 1990 bio Martin Raguž. Ovaj put se njegovo ime vjerovatno neće naći na listi, ali hoće ime nekog drugog kandidata te stranke. To bi, sudeći prema dostupnim informacijama, trebala biti Diana Zelenika, zastupnica te stranke u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Među kandidatima je i Jerko Ivanković Lijanović ispred njegove Narodne stranke Radom za boljitak. Posljednji put se za ovu poziciju kandidirao prije osam godina, kada je prikupio 45.397 glasova, što ga je smjestilo iza Željka Komšića, Borjane Krišto i Martina Raguža.
Dva kandidata iz entiteta RS
U entitetu RS će se za poziciju člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda boriti dva međusobno suprostavljena bloka, odnosno dva kandidata ispred tih blokova. Jedan je aktuelni predsjednik tog entiteta Milorad Dodik, a drugi je aktuelni član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić.
Posljednji put se kandidat SNSD-a suprostavio Ivaniću prije četiri godine. Bila je to aktuelna premijerka entiteta RS Željka Cvijanović, koju je Ivanić pobijedio sa oko 7.000 više osvojenih glasova. Ta usporedba govori u prilog neizvjesnosti utrke za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, naročito ukoliko u obzir uzmemo činjenicu da su 2014. godine presudili glasovi Bošnjaka iz entiteta RS. Ivanić je u međuvremenu u značajnoj mjeri preuzeo Dodikovu retoriku pa bi ti glasovi ovaj put mogli izostati sa njegovog konta.
Niti izbliza dovoljan, ali ipak značajan, broj glasova prije četiri godine osvojio je i izvjesni Goran Zmijanjac ispred Stranke pravedne politike. CIK je evidentirao 23.936 glasača koji su štrihirali kvadratić kraj njegovog imena pa će Dodik i Ivanić do oktobra sigurno voditi bitku za prisvajanje naklonosti ovog glasačkog tijela.
Konačni spisak imena kandidata za sve tri pozicije ćemo saznati do 9. jula, kada istječe posljednji rok za podnošenje kandidatskih lista za predstojeće izbore.
Izvor: Faktor