Na području grada Cazina u narednom periodu planirane su obnove brojnih kulturno-hiostorijskih, ali i izgradnja novih objekata čime će biti unaprijeđena turistička ponuda, ne samo Cazina nego i šire regije.
Tako je uz pomoć Grada Cazina i JU Centra za kulturu Cazin planiran početak obnove i najnužnija sanacija Berksovog zamka (stari grad Ostrožac), kao i kuće Nurije Pozderca koja se nalazi u samom gradu, koje je obišla i ekipa Anadolu Agency (AA). Interesantno je da se radi o dva objekta koji su nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine.
Stari grad Ostrožac (dvorac) posjećuje sve više turista. Tako je prošle godine dvorac obišlo 10.000 posjetilaca, a u prvih pet mjeseci ove godine ta brojka je već premašena.
Ostrožac, stara utvrda i zamak, pravi su dragulj. Najduže je nastanjivan, najčešće obnavljan, dotjerivan u toku svih razdoblja, jer su ga oni koji su njime gospodarili, svom ukusu i potrebama prilagođavali.
Historija Starog grada Ostrožca
Starodrevne listine kazuju da je još 1286. godine njegovo ime upisano u povijest. Istina, Ijetopisac Ivan Tomašević tvrdi da je pod imenom Horosium ili Hostosach postojao još 405. godine prije naše ere, što nije historijski dokazano.
Knezovi Babonjici-Blagajski, koji su vladali Ostrožcem, nazivali su se i potpisivali, kao knezovi Ostroški.
Više od sedam stoljeća Ostrožac nad Unom imao je dosta burnih događaja i bio najčešće u središtu značajnih zbivanja. Smjenjivali su se i gospodari nad njim i u njemu. Na jednoj glagoljskoj listini iz 1403. godine koja je kupoprodajni ugovor o kupovini jedne “palače” (kuće), sačuvan je pečat okrugla oblika u čijem središtu je bila kula s ulazom, pokraj nje osmokraka zvijezda i polumjesec, a oko ovog crteža ispisan je latinski naziv „s comunitatis Ostrocensis”.
Polovinom 16. stoljeća Ostrožac je dobio „krajišku posadu”, ali je Ferhatbeg ovu jaku utvrdu osvojio 1577. i držao kratkotrajno, pošto je general Kevenhuller osvojio Ostrožac. Ipak, od 1579.godine Ostrožac je u posjedu Turaka. Tvrdim gradom Ostrožcem su kao kapetani upravljali skoro 300 godina članovi porodice Beširević, sve dok kapetanije nisu ukinute (1836).
Porodica Beširević je, zbog tako duga gospodarenja, dobila nasljedno pravo na stari grad i utvrdu. Po toj osnovi je Mehmedbeg Beširević ostrožački grad prodao Lotharu von Berksu koji je u razdoblju od 1896. do 1905. bio načelnik Bihaćkog okruga.
Lothar von Berks je restaurirao stari grad Ostrožac i u njemu (na južnom dijelu) podigao svoj dvorac u koji se nastanio 1902. nakon što je iz doline Une do utvrde Ostrožac načinjen serpentinski put i most. Od tada je Ostrožac za mnogobrojne znatiželjne promatrače bio kao grad iz bajke. Oni koji su ga imali prilike razgledati do početka II svjetskog rata ostavili su svjedočanstvo: „Dvorac je raskošno uređen. Odaje su prepune umjetnički izrađenih predmeta. To su saloni za muziciranje i biblioteka sa mnogobrojnim knjigama, umjetničke slike-portreti članova orodice, spavaonice veće i manje, hodnici sa lovačkim trofejima, pokućstvo i namještaj sa duborezima i intarzijom“ i dr.
Novo poglavlje stare utvrde i dvorca Ostrožac počelo je 1969. godine kada je na inicijativu Republičkog fonda za unapređenje kulturnih djelatnosti osnovana Kolonija skulptora „Ostrožac“. Od tada ovdje, visoko nad Unom, otvoren je veliki kiparski atalje pod vedrim nebom. Tako je svake godine u julu i augustu.
Mjesto brojnih kulturno-historijskih objekata
Zahvaljujući Koloniji, stari grad Ostrožac je dobio Park skulptura, koji je svojevrsna galerija pod vedrim nebom.
“Kao što se može vidjeti na samom ulazu već ranije su urađeni određeni interventni zahvati na sanaciji i zaštiti ovog zaista veleljepnog objekta jer sam grad Ostrožac se ubraja među najveće i najočuvanije stare gradove u BiH. Međutim, ono što je evidentno jeste da ovdje predstoji još dosta posla kako bi se ovaj objekat sa svim svojim sadržajima stavio u jednu punu funkciju. U tom smislu, Grad Cazin i Kulturni centar Cazin koji trenutno vodi brigu o ovom objektu u narednom periodu zajedničkim snagama idu u projektovanje rekonstrukcije i sanacije Berksovog zamka i nadamo se da ćemo sa tim pretpostavkama ići i dalje u pripremu samu. Naravno, prije svega, u pravcu iznalaženja sredstava kako bi se taj isti objekat stavio što prije u funkciju”, rekao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Hamdija Ljubijankić, savjetnik gradonačelnika Cazina.
No, naglašava da i pored toga Ostrožac u ovakvom stanju kakav je može se vidjeti da je on “živ”.
“U njemu se živi na način da se kroz određene događaje kao i svakodnevne posjete turista može konstatirati da je to svake godine i više i da se tu održavaju u kontinuitetu određeni događaji, pa i do određenih muzičkih programa, koncerata i slično”, rekao je Ljubijankić.
Interesantno je da pored Starog grada Ostrožac, postoji još devet starih gradova i kula kao što su oni u Pećigradu, Stijeni, u Tržcu… Veoma zanimljivo je i staro groblje u Donjoj Lučkoj smještenom na putu između Catina i Velike Kladuše koje je karakteristično sa nišanima visokim između dva i dva i po metra i predstavljaju jedne od najviših u Bosni i Hercegovini.
“S obzirom da smo na krajnjem zapadu BiH, kao takvi nosimo ime Krajina, na nekom smo samom kraju. Očito da su u nekom periodu trebale utvrde, kule i stari gradovi da bi se ova teritorija i branila. Na području grada Cazina se nalazi deset starih gradova ili kula ili ostataka. Ono što smo sigurni je da bi ti objekti morali naći na mapi kako turističke ponude našeg područja, ali i šire. Ali, isto tako zasigurno da bi se morali naći i na mapi đačkih ekskurzija i ne samo njih, jer nažalost često konstatujemo da veliki broj naših zemljaka unutar Bosne i Hercegovine nisu bili na ovim područjima. Možda je ovo isto tako prilika da pozovemo sve Bosance i Hercegovce da dođu u Cazin, da iskoriste priliku da se upoznaju isto tako sa ovim znamenitostima, a naravno, to je posebna priča i poseban prostor za sve one koji se bave istraživanjima sa historijskog aspekta”, naveo je Ljubijankić.
Džamije grade vlastitim sredstvima
Osim Starog Grada Ostrošca i kuće Nurije Pozderca interesantno je da grad Cazin kao nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine ima još objekata, kao što su Gradska džamija smještena na brežuljku iznad grada, inače, prostorno jedna od najvećih džamija po unutrašnjosti u Bosni i Hercegovini, kao i objekat stare medrese.
Zanimljivo je da u okviru stare mederese djeluje džemat , te da je uz pomoć njegovih džematlija obnovljena munara od drveta koja je identična onoj u vrijeme gradnje. Objekat stare mederese ubuduće će se, između ostalog, koristiti i kao prostor edukativnog karaktera, ali će se konačna namjena definirati sa Medžlisom Islamske zajednice Cazin u čijem je i vlasništvu.
Još jedna je zanimljivost vezana za Cazin, a to je da je na prostoru koje obuhvata grad, odnosno Medžlis Islamske zajednice, 47 džemata i 50 džamija što ga svrstava na treće mjesto po velićini u Bosni i Hercegovini.
Kako čudima u Cazinu nikada kraja, tako je i podatak da su sve džamije na području Cazina izgrađene vlastitim sredstvima, a nijedna donacijama. Koliko su Cazinjani vispreni u prikupljanju sredstava najbolje govori i podatak da je u akciji 300 vakifa po 3.000 KM za 45 dana prikupljeno rekordnih 1,5 miliona KM.
Osim bogatstva kulturno-historijskim spomenicima, u Cazinu se planira i gradnja smještajnih kapaciteta s ciljem unapređenja turističke ponude. Tako je u samom gradu u planu izgradnja novog hotela sa četiri zvjezdice.
“Mi smo svjesni da turistička ponuda nije na nekom zavidnom nivou i to možemo konstatirati ne samo za područje Cazina nego sigurno i šire i posebno u ovom nekom naletu u posljednjih par godina i jačem intenzitetu posjeta konstatujemo i evidentno je i očito da ta ponuda nije na jednom željenom nivou. To sa jedne strane, a sa druge strane moramo reći da imamo resurse. Ti resursi su upravo ovi objekti o kojima smo govorili i naše aktivnosti prije svega idu u pravcu zaštite ovih objekata koji su, između ostalog, svi i na listi nacionalnih spomenika BiH. I, naravno, da sve to s obzirom na pitanje nadležnosti nas u određenom momentu i ograničavaju da možda i brže i interventnije djelujemo u nekim slučajevima”, kaže Ljubijankić.
Cazin, moderan grad
Često, ističe, su prisutne određene mukotrpne procedure oko pripreme same projektne dokumentacije kako bi došli do samog čina mogućnosti da bi se objekti mogli sanirati i rekonstruisati i stavljati u neku funkciju.
“U tom smislu naravno da su razmišljanja i kada je u pitanju objekat stare mederese u Cazinu, objekat kuće Nurije Pozderca koji su u užem dijelu grada i određene aktivnosti u pripremi projekata su u toku. Mi se nadamo da će u što skorijem roku biti stavljeni u funkciju kako građanima grada Cazina tako i svima onima koji nas posjete. Ono što možemo reći da na području grada Cazina je evidentna generalno jedna inicijativa lokalnih poduzetnika. I taj potencijal koji imamo, mi ga uvijek ističemo i smatramo da prije priče stranih investitora trebamo sa domaćim privrednicima iskoristiti potencijale koje oni sigurno imaju. U tom smislu, imamo najave, naznake, imamo najavljene projekte u pravcu izgradnje novih smještajnih kapaciteta, proširenja gastro ponude i u svakodnevnoj komunikaciji sa našim privrednicima osluškujemo u kom pravcu i na koji način možemo im stajati na usluzi”, kaže Ljubijankić.
Navodi da su iz Grada Cazina tu sa aspekta prostornog planiranja i s obzirom na gustinu naseljenosti u gradu Cazinu i relativno mali prostor u poređenju sa nekim drugim općinama i veliki broj stanovnika itekako obazrivi na koji način upravljati sa onim resursima koje imaju.
“U svakom slučaju, u narednom periodu mi očekujemo, kao što je Cazin promijenio djelomično svoj izgled i poprima zaista konture, a on to jeste i sada jedan moderan grad, ugodan i udoban za življenje, da će isto tako i u narednom periodu biti bogatiji za nekoliko objekata koji će u svojoj ponudi pored gastro ponude imati i određene smještajne kapacitete. To prvenstveno kako bi svi oni koje očekujemo da nam dođu u goste mogli da budu smješteni na odgovarajući način uz, naravno, napomenu da najveći resurs su ljudi i ono što jeste specifikum Cazina i Cazinske krajine, da to gostoprimstvo jeste neupitno i da određene manjkavosti koje su sada evidentne da uz to naše domaćinsko pokušamo da ljudima damo ono što najbolje imamo, da tako nadomjestimo”, rekao je u razgovoru za Anadolu Agency Hamdija Ljubijankić, savjetnik gradonačelnika Cazina.
