Evropski parlament je u tematskoj raspravi na plenarnoj sjednici u Strasburu podržao ulazak Hrvatske šengenu zonu, što bi se, po očekivanjima hrvatskih evroparlamentaraca, moglo dogoditi 2019. godine.
Đani Pitela, predsjednik poslanika S&D-a, na čiji je prijedlog Evropski parlament raspravljao je o proširenju šengenske zone na Bugarsku, Rumuniju i Hrvatsku, naglasio je da u EU ne može biti država drugog razreda i da nije pošteno isključiti te tri države iz zone bez granica.
“Hrvatski građani zaslužuju ispunjenje obećanja da imaju pravo pristupiti Schengenu kada ispune uslove”, rekao je.
Španski poslanik Esteban Gonzalez Pons, potpredsjednik Kluba poslanika Evropske narodne stranke (EPP), takođe je u raspravi ustvrdio da “ne bi smjelo biti zemalja prvog i drugog reda kada se govori o Schengenu”.
Evropki povjerenik Dimitris Avramopulos zahvalio se Piteli i S&D-u na inicijativi da se govori o proširenju šengenskog područja na Hrvatsku i rekao da će ona, zajedno s Bugarskom i Rumunijom, imati važnu ulogu u zaštiti EU granica.
Zastupnik Tonino Picula (SDP/S&D), koji je u ime S&D-a bio imenovan za izvjestitelja u sjeni u dva mišljenja Odbora za spoljne poslove u ovom pitanju, zadovoljan je što je lobiranjem postigao da ova tema dobije prioritet na zadnjoj plenarnoj sjednici u 2017. godini i ocjenjuje da Hrvatska nikada nije imala jasniju političku podršku Evropskog parlamenta ulasku u šengenski prostor.
“Ovo je prvi put da se u ovoj instituciji, Evropskom parlamentu, kao prioritna tema zasjedanja pojavilo nešto što je naš nacioanlni strateški interes. Događaji 2015. su pokazali koliko je važno biti s prave strane šengenske granice”, istaknuo je Tonino Picula čija grupa i inicirala raspravu.
“Bilo je važno osigurati da se u toj raspravi u EP iskaže jedna vrsta političkog jedinstva najrelevantnijih političkih grupacija oko tog hrvatskog cilja, a to se danas dogodilo”, rekao je Picula nakon rasprave.
Picula je u razgovoru s hrvatskim novinarima napomenuo da je ta tema stavljena na dnevni red na prijedlog socijalista i demokrata, ali da je i Evropska narodna stranka (EPP) preko svog predstavnika vrlo jasno kazala da Bugarska i Rumunija zaslužuje ulazak u šengenski prostor, a uz to je u raspravi Hrvatska gotovo unaprijed dobila podršku za članstvo.
“To implicira možda da neće biti političkih blokada hrvatskog ulaska u šengenski prostor”, istaknuo je Picula.
Ulazak u šengensku zonu politička je odluka za koju je potrebna jednoglasna odluka Evropskog vijeća. Vijeće je poručilo da je proces evaluacije Hrvatske još uvijek u toku i da se riješavaju određeni nedostaci, ali da je preostalo vrlo malo pitanja o kojima očekuju prijedlog Evropske komisije u bliskoj budućnosti.
Picula je u raspravi naglasio da je Hrvatska od pristupanja šengenskom informativnom sistemu u samo četiri mjeseca obavila 75 milona kontrola i identifikova više od 4.000 prekršitelja.
“Praksa dokazuje da već obavljene pripreme donose rezultate. Prema zadnjoj evaluaciji koja je provedena krajem novembra, Hrvatska je ispunila 68 od 98 preporuka”, naglasio je Picula.
