Politički analitičari u BiH proteklih godina bili su skoro jedinstveni u ocjeni kako je Dragan Čović najveći krivac za političku krizu u BiH, pogotovo u FBiH, a da je indirektni krivac međunarodna zajednica koja popušta i prešutno odobrava sve maksimalističke zahtjeve predsjednika HDZ-a.
Međutim, to se sada promijenilo. Međunarodna zajednica je u zadnje vrijeme okrenula leđa Čoviću.
Ambasade Kanade, Francuske, Njemačke, Japana, Holandije, Španije, Turske, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država, OHR i OSCE uputili su 30. maja otvoreno pismo, u kojem je istaknuto da su duboko zabrinuti zbog, kako su naveli, „očigledne činjenice da u HDZ-u BiH i SNSD-u ne postoji istinski interes za provođenje odluke Ustavnog suda BiH o Zakonu o krivičnom postupku BiH.
Pismo stranih ambasadora u BiH izazvao je žestoke reakcije Dragana Čovića koji je reagovao optuživši međunarodnu zajednicu da utječe na predstojeću predizbornu kampanju.
Predsjednik HDZ-a BiH uputio je pismo ambasadorima Kanade, Francuske, Njemačke, Japana, Holandije, Španije, Turske, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država, te Uredu visokog predstavnika i OSCE-a.
– Hrvatsku demokratsku zajednicu Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) označavate kao stranku koja nije istinski zainteresirana za provođenje odluke Ustavnog suda BiH o Zakonu o kaznenom postupku, kojim bi se zadovoljili međunarodni standardi te osigurao učinkovit rad tužiteljstva i suda na razini BiH. Kao legitimni predstavnik hrvatskog naroda u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine te kao predsjednik stranke koju ste, na neprimjeren i neprihvatljiv način, javno prozvali kao glavnog krivca ističem kako sam bio neugodno iznenađen priopćenjem i njegovim sadržajem, za koje odgovorno tvrdim da nema nikakve veze sa stvarnošću – poručio je Čović u svojoj reakciji.
On je, dalje u pismu, predstavnike međunarodne zajednice obavijestio da se “proces pripreme izmjena ovog zakona u smislu provedbe predmetne odluke Ustavnog suda BiH ni po čemu se ne razlikuje od ostalih sličnih procesa koji imaju svoj tačno definiran metodološki i institucionalni slijed”.
Čović je “uvjeren kako nema mjesta za slobodne i proizvoljne procjene kojima se potpuno neopravdano odgovornost nastoji prebaciti na teren djelovanja političkih stranaka.”
– Takav pristup je izrazito tendenciozan i ničim utemeljen, iz naprijed navedenih razloga. HDZ BiH je samo jedna od parlamentarnih stranaka, a činjenica da je njezin ministar na čelu resornog ministarstva ne predstavlja ništa jer on zapravo ne kreira prijedloge koje nalazite spornim – rekao je Čović.
U svom obraćanju naveo je da ambasade koje su potpisnice pisma “nepotrebno doprinose stvaranju negativne percepcije javnosti, a da pri tome izvan svih standarda sudjelujete u politizaciji jednog važnog unutardržavnog pitanja u predizbornoj kampanji, čime postajete dio nje, što je apsurdno.”
Zamjenica predsjednika HDZ-a BiH Borjana Krišto je prije nekoliko dana izjavila kako ona nije ta koja treba ocjenjivati ko je u pravu a ko nije, te da se HDZ bori da BiH postane pravna država.
– Mi ćemo dati sve od sebe da se borimo za ono što su naši programi i što od nas traži Ustavni suda – rekla je Krišto na pitanje novinara agencije Patria.
Profesor Slavo Kukić smatra kako je Dragan Čović pokazao da je spreman cijeli narod uvući u sukob sa svijetom, samo kako bi zadržao svoju poziciju u vlasti. S druge strane, ističe, siguran je kako je međunarodna zajednica svjesna takve Čovićeve spremnosti.
– Dvije su razine problema. Što se tiče HDZ-a i lidera HDZ-a on je spreman uvući čitav narod u sukob za čitavim svijetom, kako bi se on održao na površini. Što se pak svjetskih centara moći tiče, osobno mislim da su oni sami svjesni te njegove spremnosti i da ne stavljaju znak jednakosti između njegove politike i Hrvata koji žive u Bosni i Hercegovini – kazao je profesor Kukić za Patriju.
Na pitanje da li građani u BiH prepoznaju politiku koja ih vodi u sukob sa modernim svijetom, profesor Kukić smatra da je potrebno da bh. društvo zahvati proces katarze kako bi se nakon toga krenulo u istinske reforme. Nije siguran da se to dešava u ovom trenutku, ali, smatra, vrlo moguće u skorije vrijeme.
– Ja nisam siguran da o tom procesu u ovom momentu možemo govoriti. A bez tog procesa nema ni spremnosti da se okrenu leđa onima koji društvo guraju u ambis 30 godina – kaže profesor Kukić.
Bivši Visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown je još 2005. godine koristio svoje Bonske ovlasti i smijenio Dragana Čovića iz Predsjedništva BiH. Nakon što se vratio na političku scenu Čović se jedno vrijeme ponašao izuzetno korektno kako bi ponovo zadobio povjerenje međunarodne zajednice.
Međutim, posljednjih nekoliko godina, pogotovo zadnje dvije, Čović je, smatraju analitičari, ponovo krenuo na sve ili ništa u svojim nastojanjima da ostvari političke ciljeve. Istim putem kojim sada ide Čović, već ranije je krenuo predsjednik bh. entiteta Republka Srpska Milorad Dodik. Ocjenjuju da su predstavnici međunarodne zajednice to prepoznali. Za sada su samo glasno identifikovali glavni problem na političkoj sceni BiH.
