Da čovjek intervenirajući u prirodi može stvoriti i lijepe stvari, a ne samo probleme i ekološke katastrofe najbolji je primjer Buško jezero, predivan akvatorij na zapadnim granicama naše zemlje, u Kantonu 10, podijeljen na dvije općine – Livno i Tomislavgrad. Ako je vjerovati dostupnim izvorima, Buško jezero ili Buško blato najveća je vještačka akumulacija u Evropi.
Vozeći se od Tomislavgrada prema Livnu, kad poslije jedne krivine ugledate nepreglednu vodenu površinu, imate osjećaj da ste došli do morske obale. Taj osjećaj najbolje oslikava veličinu vještaškog jezera napravljenog sedamdesetih godina prošlog stoljeća za stalnu potrebu čovjeka da iz prirode crpi električnu energiju.
Cinici kažu, a ima ih na tom području, da Buško jezero više nalikuje moru nego jedini bh. izlaz na more – Neum. Buško jezero nepregledna je vodena masa, koja za kasnih proljeća ili ljeta zna kreirati izvanredan ugođaj za sve sportove na vodi, time i za razvoj turizma, grane koju svaka naša lokalna zajednica vidi kao svoju šansu.
Sve je lijepo obilježeno turističkom signalizacijom, vidi se da je turistička zajednica uradila svoj dio posla. Ipak, na samom jezeru nedostaje sadržaja. Na sadržaje se ne žale samo ribari, zadovoljni životinjskim bogatstvom jezera. Bajke se pričaju o pastrmci i šaranu iz Buškog, ima i klena, soma, babuške… Ribari su svugdje isti, samo ne treba pitati za dozvolu. Nama su pričali klasične ribarske priče, potencirajući prednost ribarenja u jezeru.
Buško jezero izgleda idealno za jedrenje i veslanje, za sportove na vodi koji kod nas skoro da ne postoje, a u kojima susjedi osvajaju svjetske i olimpijske medalje. U idealnoj varijanti negdje ovdje na obali, da li na području Općine Livno ili Tomislavgrad, postojao bi bh. nacionalni centar za sportove na vodi.
Buško jezero nalazi se u Bosni i Hercegovini, dvije trećine na području općine Tomislavgrad, a preostala trećina na područuju Livna. Ipak, hidroelektrana zbog koje je i nastala cijela akumulacija nalazi se na području Hrvatske, u mjestu Ruda. Priča o tome ko kosi, a ko vodu nosi, odnosno ko više profitira od zajedničke investicije iz sedamdesetih, još dugo će biti predmet priča na relaciji dviju susjednih zemalja.
Buško jezero može biti najveće u Evropi, ali kod nas je ipak još uvijek neiskorišten privredni i turistički potencijal, u svakom drugom smislu, osim u onom hidroenergetskom. Aktiviranje drugih njegovih potencijala, prije svega turističkih, možda zaustavi odliv stanovništva iz tog dijela naše zemlje, najveći problem Kantona 10.
