Promrzli, umorni i gladni, brojni migranti iz Sirije, Maroka, Afganistana, Bangladeša i drugih zemalja ovih se dana mogu vidjeti na ulicama bh. gradova u potrazi za privremenim smještajem. U našoj zemlji su samo “u prolazu”. Cilj im je domoći se neke od država Evropske unije, a BiH služi kao tranzitno područje na tom putu. No, dok ne smisle kuda i kako dalje, ovdje moraju provesti minimalno nekoliko dana. A do krova nad glavom i hrane je teško doći.
Još u jesen 2015. predstavnici nadležnih institucija uvjeravali su javnost kako je “BiH spremna da dočeka izbjeglice”.
– Ne bih nagađao o kojim tačno kapacitetima je riječ, ali napominjem da smo mi angažovali sve lokalne zajednice i čak i neke kasarne koje se ne koriste bit će opremljene ako za to bude bilo potrebe – govorio je tada ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić.
Da su spremni da se uhvate ukoštac sa problemom, tvrdili su i u Službi za poslove sa strancima BiH. Sa brojevima se, ipak, stalno licitiralo: neki su pričali da Bosna i Hercegovina može primiti maksimalno nekoliko stotina, a drugi su tvrdili i više od pet hiljada izbjeglica. No, ispostavilo se da je i tih nekoliko stotina, koji su od početka godine ušli u BiH, prevelik zalogaj za naše institucije.
Blizu 500 osoba od početka 2018. godine otkriveno je u ilegalnom prelasku granice u Bosni i Hercegovini.
– U 2017. godini bio je zabilježen ulazak 754 migranta, a samo u prvih mjesec i deset dana ove godine imali smo brojku od 458 ilegalnih migranata. Ako se nastavi ovakav trend, mogli bismo već u prva dva mjeseca ove godine doseći brojku iz 2017. godine – upozorava Zoran Galić, direktor Granične policije BiH.
Galić ističe kako su dva najveća problema sa kojima se susreće Granična policija manjak službenika i neodgovarajuća infrastruktura na graničnim prelazima. Poređenja radi, u cijeloj 2016. godini zabilježen je ulazak samo 138 ilegalnih migranata. Dakle, radi se o rapidnom porastu broja migranata, od kojih su većina izbjeglice.
Onima koji su se ovih dana zatekli u Sarajevu pomoć su pružili građani i humanitarne organizacije. Manji broj migranata smješten je u azilantskom centru Delijaš kod Trnova. Centar ima kapacitet od 154 mjesta, a koji je, kako kaže pomoćnik ministra sigurnosti Marijan Baotić, trenutno umanjen za 35 mjesta zbog masovne tuče koja se dogodila u januaru kada je polupan i uništen inventar u nekoliko prostorija.
Postoji i Imigracioni centar u Lukavici kod Sarajeva, koji raspolaže kapacitetom od 80 kreveta u muškom paviljonu, 12 kreveta u ženskom paviljonu i dva porodična apartmana. No, migranti ga najčešće zaobilaze jer se radi o centru zatvorenog tipa u okviru kojeg je kretanje ograničeno, a oni se nadaju da će što prije otići iz BiH i nastaviti put prema željenoj destinaciji.
U dvije privatne kuće u naselju Nebočaj trenutno boravi više od 50 migranata. Vlasnici su im kuće ustupili na korištenje, kaže Husejin Sarajlić, koji pomaže izbjeglicama da se smjeste.
– Došli su na Ilidžu gdje su saznali za ovu kuću, da im se ustupa krov nad glavom, da se sklone sa hladnoće i imaju komad hljeba. Mi smo se kao obični građani organizovali da im donesemo hrane. To su momci od 18-30 godina. Kako kažu, u tranzitu su. Bitno je da ti ljudi trenutno nisu gladni. U BiH je bilo dosta izbjeglica, mi smo svi bili izbjeglice, mi moramo pomoći tim ljudima – poručio je Sarajlić.
Građani pomažu u hrani, odjeći, namještaju… U akciju pomoći uključila se i humanitarna organizacija Pomozi.ba.
– Kada je u pitanju pomoć koja može da se da ovim ljudima, prije svega im je potrebna hrana. Migrantima koji se nalaze na području Ilidže i koji su stalno u pokretu najkorisnija je konzervirana hrana. Mi pomažemo također skupini njih skoro 40 kojoj je jedna porodica ustupila kuću u kojoj borave. U sklopu projekta “Obrok za sve” osiguravamo im namirnice kojima oni sebi prave obroke. Za tu svrhu se mogu donirati osnovne namirnice poput riže, tjestetnine, ulja, brašna i sličnih namirnica – navode iz ove organizacije.
Migranti koji su se početkom februara zatekli u Velikoj Kladuši pomoć su potražili u džamijama. Iz Islamske zajednice u BiH apelovali su na državne organe da se aktivnije uključe u zbrinjavanje izbjeglica.
– Na osnovu dosadašnjeg iskustva, preporuka državnih organa, te činjenice da se džamije nisu pokazale kao adekvatna rješenja za smještaj ovih osoba, IZ u BiH poziva državne organe da osiguraju adekvatan smještaj i druge oblike pomoći izbjeglicama, prema normama međunarodne pravne zaštite. Džamije ne mogu biti prvo i jedino rješenje za smještaj izbjeglica, nego posljednje – ističu u Islamskoj zajednici.
U Ministarstvu sigurnosti BiH kažu da dnevno zahtjev za azil podnese u prosjeku 20 osoba. Nakon što dobiju karton tražitelja azila, imaju slobodu kretanja u BiH i za vrijeme dok su tražitelji azila ne mogu biti protjerani iz države. U BiH migranti dolaze uglavnom iz pravca Hrvatske, Crne Gore i Srbije.
