Hrvatska kao ni Srbija nemaju nikakvu obavezu ni potrebu da se miješaju u unutarnjo-političke stvari Bosne i Hercegovine, izjavio je za agenciju Patria potpredsjednik SDP-a BiH Miro Lazović, komentarišući sastanak hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, na kojem se razgovaralo i o Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine.
Lazović je rekao da Hrvatska može brinuti o hrvatskom narodu u BiH sa stanovišta kulturnih veza, ali nikakvu odgovornost i obaveze nemaju prema tome kako će Bosna i Hercegovina biti uređena politički, a pogotovo kako će izgledati Izborni zakon Bosne i Hercegovine, iako se i takve stvari pokušavaju nametnuti iz Hrvatske već neko vrijeme.
Lazović je poručio da je Bosna i Hercegovina suverena i samostalna zemlja, bez obzira na sve probleme kroz koje prolazi, i to nije država u kojoj, kako je rekao, daljinski upravljač iz Ankare ili Hrvatske treba rješavati probleme unutar BiH.
„Hrvatska politika sa Kolindom Grabar-Kitarović, uz sugestije koje dolaze od Dragana Čovića i Bože Ljubića, je izgubila orijentaciju. Hrvatska politika je u sukobu sa zemljama u regionu; imaju problem i sa Slovenijom, i sa Srbijom, i sa Bosnom i Hercegovinom, i mislim da bi se konačno trebali okrenuti da rješavaju svoje unutrašnje probleme a ne da se petljaju u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine“, smatra Lazović.
Dodao je da se pitanje Izbornog zakona u BiH ne može rješavati na način kako je to zamislio Dragan Čović, a to je ucjenama, pritiscima i animiranjem stranih državnika.
„Izborni zakon će se rješavati unutar BiH, na način koji će odgovarati evropskim principima i standardima, a ne na način kako to traži Čović, a to je da se bosanskohercegovački narod dijeli, da im se stavljaju etničke trake na ruke, i da se na taj način zagovara ono što je Evropa prevazišla. Projekat koji Čović zagovara, projekt etničkih izbornih jedinica, je nacifašizam koji treba otvoreno tako nazvati“, rekao je Lazović, dodajući da probosanske stranke trebaju konačno raskinuti sa etnonacionalnim okovima i okrenuti se građanskim principima u kojima će dalje čuvati i etnički i vjerski princip.
