U državi kakva je današnja Bosna i Hercegovina vijest da je negdje održan štrajk više i nije vijest. To da je neki štrajk završen sa konkretnim rezultatima umjesto ispraznih obećanja je lijepa vijest koja se nešto rjeđe može čuti. Ali da je neki štrajk uspješno organiziran, vođen i okončan zahvaljujući društvenim mrežama – e, to je već nešto posebno i prilično zanimljivo i tim alatom su se u borbi za svoja prava poslužili članovi Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije Unsko-sanskog kantona.
Općepoznata je stvar da stanje u zdravstvenom sektoru ni u jednom dijelu Bosne i Hercegovine nije obojeno ružičastim tonovima, no u Unsko-sanskom kantonu je možda gore nego bilo gdje drugo. Uz sve uobičajene probleme koji se vežu za zdravstvo kao što su odliv stručnog kadra, nedostatak opreme i materijala za rad, uposlenici Kantonalne bolnice „Dr Irfan Ljubijankić“ u Bihaću još uvijek rade u otežanim uvjetima uzrokovanim katastrofalnim požarom koji je ovu ustanovu zadesio prije četiri godine.
Česta su i medijska izvještavanja o mahinacijama i malverzacijama u ovom sektoru u našem najzapadnijem kantonu, gdje je nedavno došlo i do hapšenja nekoliko ljekara i uposlenika Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO) zbog krivotvorenja isprava osiguranika. Uz sve ovo, a prema nekim navodima, odvija se namjerno urušavanje zdravstva Unsko-sanskog kantona iza čega stoje određeni politički lobiji bliski farmaceutskim kompanijama. Tako se našlo prostora za proširivanje liste esencijalnih lijekova koje bi zahtijevalo milionske troškove, dok za povećanje plata ljekarima vlasti nisu uspijevale naći novac još od 2007. godine.
Novi budžeti bez plata
Poređenja radi, ljekari u Kantonu Sarajevo su pokrenuli štrajk nezadovoljni satnicom od 2,35 KM dok su njihove kolege u Krajini godinama radile po satnici od dvije KM, u nekim ustanovama čak i 1,90 KM. U isto vrijeme, budžet ZZO USK je stalno rastao ali za povećanje plata nije bilo prostora, što je u dobrom dijelu bila krivica i samih ljekara koji nisu uspijevali formirati kritičnu masu i ostvariti dovoljan nivo odlučnosti i sloge da putem metoda sindikalne borbe isposluju poboljšanje svoga statusa.
Stvari su se počele mijenjati prije nekoliko godina kada je grupa ljekara nezadovoljnih položajem ljekara unutar Sindikata zdravstvenih radnika osnovala Samostalni sindikat doktora medicine i stomatologije USK. Nakon borbe za priznanje reprezentativnosti koja je uspješno okončana 12. jula ove godine i za što je najveće zasluge imao predsjednik sindikata ljekara dr Nedim Kurtagić, uslijedilo je prevazilaženje brojnih drugih formalnih i neformalnih prepreka koje su stajale na putu pregovora o novom kolektivnom ugovoru. Jedna od tih prepreka bila je i slaba zainteresiranost ljekara za sindikalno djelovanje, a koja je plod dugogodišnje apatije i rezignacije krajiških ljekara razočaranih u sramotan odnos vlasti prema njihovom esnafu.
Facebook i Viber
Rješenje za ovaj problem bilo je, pokazaće se, u mudrom korištenju modernih sredstava komunikacije i razmjene sadržaja kakve su društvene mreže, primarno Facebook i Viber. Naime, koliko god ove mreže ljudi obično koristili za svakodnevnu komunikaciju sa porodicom i prijateljima, razmjenu poruka kao što su „kupi mlijeko“ i lajkanje slika kućnih ljubimaca, ispostavilo se da su one ujedno i idealno sredstvo za grupisanje većeg broja ljudi koje dijele isti interes, te za brzo i efikasno koordiniranje njihovog djelovanja ka zajedničkom cilju.
Za ovakvo nešto najprije je poslužila zatvorena Facebook grupa nazvana „Hrđav ekser“ a koju je pokrenuo mladi i agilni bihaćki doktor Ermin Goretić. On kaže kako je grupa nazvana tako zbog toksičnosti koju hrđav ekser proizvede u tkivu a sa bolesnim zdravstvom društvo u cjelini nikako ne može biti zdravo. „Narod ne osjeća bol kad pritišće na tupu stranu tog eksera ali ona se prenosi u tkivo društva. Mi smo tom tupom stranom stalno na udaru pacijenata koji su opravdano nezadovoljni ali ovaj vrh mora prenijeti taj udar vlastima, ne možemo dopustiti da zdravstvo puca pod tim pritiskom“, kaže Goretić.
Grupa je pokrenuta prije više od godinu dana i služila je razmjeni novosti i informacija vezanih za prava zdravstvenih radnika u BiH. Ispočetka je brojala par desetina članova koji su postavljali novinske isječke i linkove na pisanja portala o zdravstvu, problemima u ovom sektoru, kao i o borbi za prava zdravstvenih radnika u drugim kantonima. Kako se priča o novom kolektivnom ugovoru zahuktavala, tako je i brojnost članova ove grupe rasla budući da su ljekari dodavali jedni druge, direktno uključujući svoje kolege u komunikaciju i podstičući ih na aktiviranje u sindikatu.
Tako je „Hrđav ekser“ od ekserčića ubrzo izrastao u pravu ekserčinu od 250 članova koji su svakodnevno iznosili svoje probleme, izražavali svoja očekivanja od sindikalnog rukovodstva, te predlagali konkretne zahtjeve za predstojeće pregovore o kolektivnom ugovoru. Doktor Amir Rekić, predsjednik podružnice sindikata doktora u bihaćkoj kantonalnoj bolnici, kaže kako je ovakav vid komunikacije pomogao da ljudi osjete međusobnu solidarnost što je preduvjet za stvaranje neophodne kritične mase za djelovanje. „Obično se na sastanke sindikata odazivalo pet-šest ljudi ali na sastanku koji je zakazan putem ove Facebook grupe i kojem je prethodila diskusija unutar nje bilo nas je šezdeset! Ljudi su osjetili duh zajedništva i spremnost da se nešto uradi i uključili se“, objašnjava Rekić.
U rad grupe su tako uključeni predstavnici svih zdravstvenih ustanova iz Unsko-sanskog kantona, a dodani su i predstavnici sindikata doktora iz drugih kantona kao i vrha federalnog sindikata koji su svojim iskustvima pomagali krajiškim kolegama u pregovorima o kolektivnom ugovoru i u pripremama štrajka nakon što pregovori nisu otišli u pozitivnom smjeru. Svi zahtjevi su tako raspravljeni, formulirani i izglasani na demokratski način uz nezamisliv nivo slaganja gdje su maltene svi zaključci sa kojima se izlazilo pred Vladu bili donošeni jednoglasno.
Ubačene krtice
U grupi je bilo i „ubačenih elemenata“ koji su sva zbivanja unutar nje prenosili svojim političkim pokroviteljima ali se i njihovo djelovanje pokazalo korisnim. „Vlada je putem nekih članova grupe dobijala informacije ali nam je to samo koristilo jer su mogli vidjeti koliko smo ozbiljni, složni i odlučni u svojim opravdanim zahtjevima“, kaže Goretić i dodaje kako treba istaknuti i da su neki doktori koji su sada na političkim pozicijama osvjetlali obraz esnafa i sve vrijeme podržavali zahtjeve svojih kolega iz struke.
Naročitu moć su suvremena sredstva komunikacije pokazala tokom štrajka kada je bilo potrebno iskoordinirati djelovanje sindikalnih podružnica na način da štrajk uspije ali da ga građani što manje osjete na svojoj koži. Naime, s obzirom da nije bilo dogovora oko kolektivnog ugovora, sindikat doktora je za 20. novembar zakazao početak štrajka upozorenja koji se trebao odvijati svakog dana između 10:00 i 11:00 u trajanju od pola sata. Da bi štrajk bio što bolje koordiniran, ljekari su uvezani u Viber grupu tako da se u svakom momentu znalo koje organizacione jedinice će štrajkovati između 10:00 i 10:30 a koje od 10:30 do 11:00, što je i novinarima olakšalo izvještavanje sa više mjesta a osiguralo je i kontinuirano i sinhronizovano pružanje usluga građanima. Ovakav štrajk je trajao sedmicu dana, a nakon što dogovor sa Vladom nije postignut odlučeno je da od 27. novembra doktori medicine i stomatologije uđu u opći štrajk.
Jedna od bitnih stavki oko koje je postignut dogovor unutar ljekarske zajednice bilo je i neobavljanje privatne dopunske djelatnosti za vrijeme trajanja štrajka. Po prvi put je tako zbog osjećaja solidarnosti stvorenog i osnaženog putem društvenih mreža postignuto da ljekari iz baš svih organizacionih jedinica zdravstva USK podrže štrajk i da tokom štrajka obustave i rad u privatnim ordinacijama. Odredba o zabrani rada u privatnoj praksi tokom štrajka će kasnije, uz podršku članova grupe, biti ugrađena i u kolektivni ugovor koji je usaglašen i potpisan nakon svega pet dana štrajka.
Štrajk kratak ali efikasan
Tako će štrajk ljekara i stomatologa Unsko-sanskog kantona ostati upamćen po svojoj kratkoći i efikasnosti za koju dobar dio zasluga pripada i društvenim medijima. Prema riječima predstavnika sindikata, brzina komunikacije putem društvenih medija im je omogućila da uvijek budu korak ispred vlade i da se svi prijedlozi raspravljaju i usvajaju gotovo u realnom vremenu. „Na osnovu prikupljenih informacija u grupi i iskustava iz drugih kantona smo znali šta možemo očekivati i imali smo spremne odgovore na svaki scenario. Isto tako, svaki prijedlog je momentalno išao pred članstvo i znali smo za šta imamo podršku“, kaže Rekić i ističe kako je ovakav pristup spriječio razvodnjavanje štrajka kakav se znao desiti u drugim kantonima.
Na kraju su se ljekari izborili za povećanje satnice sa 2,00 KM na 2,35 KM, kao i za sukcesivno podizanje koeficijenta koji će u februaru 2018. biti povećan za 0,5, u novembru naredne godine za dodatnih 0,5, a u februaru 2019. bi trebao porasti za još 0,2 u skladu sa prilivom sredstava u kasu ZZO. Kolektivni ugovor je potpisan a štrajk zamrznut do njegovog objavljivanja u Službenom glasniku USK. Tako su Facebook i Viber grupa ljekara iz Unsko-sanskog kantona pobijedile Vladu i Zavod zdravstvenog osiguranja ali ako mislite da su time iscrpile smisao svoga postojanja – varate se. I dalje služe održavanju duha zajedništva i solidarnosti među krajiškim ljekarima, samo što su trenutno aktivnosti u njima posvećene planiranju proslave uspješnog kraja pregovora o novom kolektivnom ugovoru i fešte u čast sloge i zajedništva.
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera
