Namjenska industrija u Federaciji BiH posljednjih godina bilježi značajan razvoj potpomognuta potezima Vlade FBiH ali i radom menadžmenta kompanija.
Iako pritisnute starim dugovima, federalne firme iz namjenske industrije su zaštićene jer kroz vladine odluke o finansijskoj konsolidaciji ovih preduzeća, ne mogu biti tek tako blokirane zbog starih dugova. Naprotiv, firme prave sporazume o otplati dugovanja kada ostvare dovoljno prihoda što omogućava da se kompanije oporave i vrate stare dugove bez da idu u stečaj i prodaju. Vlada FBiH je nedavno produžila rok za finansijsku konsolidaciju BNT-a, Binasa, Zraka, TRZ Hadžići i Vitezita do 10. jula 2019. godine.
Tako da će godina koja je počela dobro za namjensku industriju tako i završiti jer su ostvareni solidni izvozni rezultati, a radnici u mnogim firmama su zadovoljni redovnim plaćama i uplaćenim doprinosima.
Izvozni rezultati
U prvih devet mjeseci 2017. godine namjenska industrija iz BiH je ostvarila izvoz od 128 miliona KM. Poređenja radi, tokom čitave prošle godine izvezeno je roba u vrijednosti od oko 171 milion KM, tako da kako ministar Džindić tvrdi, ova godina će biti bolja od prethodne jer dosta municije i proizvoda nije otišlo zbog čekanja papira i dozvola.
Tako je s početkom 2017. čitava BiH brujala o proizvodnji prve bh. haubice čiji je prototip razvila firma Bratstvo Novi Travnik – Tvornica mašina i hidraulike. Riječ je o samohodnoj haubici kalibra 155 milimetara, dometa 40 kilometara, automatskim punjenjem šest granata, kompjuterskim GPS navođenjem i malom težinom u poređenju sa sličnim oružjima.
Nakon toga u drugoj polovici 2017. godine Tehničko remontni zavod Hadžići je uspješno proizveo prvi bh. ručni raketni bacač koji je prošao sve testove NATO-a. Istovremeno, napravljen je i prototip bh. puške u šest modela, a ista kompanija proizvela je i prvi domaći pištolj. Saglasnost za proizvodnju prve bh. puške i pištolja dale su sve nadležne državne institucije.
Ovo je samo djelić uspješnih priča koje državne i privatne firme iz namjenske industrije u FBiH provode uključujući Igman iz Konjica, BNT iz Novog Travnika, Binas iz Bugojna, Vitezit iz Viteza, Unis Ginex iz Goražda, Pretis iz Vogošće, Zrak iz Sarajeva, Remontni zavod Hadžići, te pet privatnih firmi Pobjeda Rudet, AC Unity i Pobjeda Tehnology iz Goražda, Koteks iz Tešnja te Guma-co iz Bugojna.
Uspjeh TRZ Hadžići
Jedna od uspješnih priča je i TRZ Hadžići koji je za svega 11 mjeseci u periodu od juna 2016. prešao put od gubitaša do perspektivne firme. Direktor ove kompanije Meho Rekić kazao je za Faktor da je Vlada FBiH dala primat namjenskoj industriji te da je način na koji su riješena kadrovska pitanja se pokazao kao izuzetno uspješan.
– Što se tiče TRZ Hadžići, mi smo po prvi put u svojoj historiji proizveli nešto jer do sada su obavljane samo usluge remonta. Sada imamo RPG i u fazi smo pregovora sa stranim kupcima i partnerima sa kojima bismo nastupili na tržištu. Napravili smo i posebne padobrane, a razvijamo i automatski bacač granata (AGL) od 40 milimetara. Nadamo se da će biti spreman polovinom sljedeće godine kada bi trebao ići u fazu ispitivanja – navodi Rekić.
Ono na što uvijek obraćaju pažnju prilikom razvoja oružja je i kompatibilnost fabrika u Federaciji BiH tako da svaka fabrika proizvodi po jedan dio proizvoda.
– Municiju za AGL bi proizvodio Binas, mine za RPG će raditi Pretis kao i druge firme i cilj je da namjensku industriju vučemo zajedno naprijed i da ne gušimo jedni druge – kazao je Rekić.
Optimistično tvrdi da kada je u pitanju prevazilaženje problema, da je firma u usponu ali da kompletnu grupaciju namjenske industrije u FBiH vuku stari dugovi proizašli iz nekih kolektivih ugovora i obaveza starih po pet do deset godina.
– Ali sa novim ugovorima i prihodima koji budu ostvareni to ćemo riješiti u narednom periodu. Rješenje svih problema je u novim poslovima i novim proizvodima – kazao je Rekić.
Stav struke
Nekadašnji profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu dr. Berko Zečević u razgovoru za Faktor navodi da bi posebno istaknuo firme Igman Konjic, Ginex iz Goražda, Pretis iz Vogošće i ostale koje su se stabilizirale i uspostavile stabilniji sistem procesa proizvodnje uz zadovoljavanje normalnih potreba radnika koji rade.
– To znači redovna isplata plaća, doprinosa i svega što ide uz to, a to je najbolji znak da je firma stala na svoje noge. Te firme imaju prema mojim informacijama ugovore već za naredne godinu-dvije što je moćna stvar. Primijetio sam i da je Vlada FBiH postala fleksibilnija prema potencijalnim proizvođačima komponenti za municiju i oružje što je dobar impuls jer su svjetske potrebe za proizvodnom municije i naoružanja jako velike – pojašnjava Zečević.
Ono što navodi kao nedostatak je činjenica da ne postoji sistemski pristup profiliranju kadrovske politike.
– To mislim isključivo u smislu visokostručnih radnika, inženjera za tehnološke discipline koji su od velikog značaja za pojedine firme. Kadrovska politika je bitna i za razvoj proizvoda, a tu je i segment opreme kao i metodologija testiranja proizvoda koje proizvode naše fabrike – pojašnjava Zečević.
Ističe činjenicu da BN Travnik radi na razvoje nove haubicu navodeći da je to jako pozitivna stvar jer bi u doba Jugoslavije iza tog projekta stala čitava država.
– Ovdje treba doći do fuzionisanja svih raspoloživih resursa u BiH da bi taj projekat u neko dogledno vrijeme bio uspješno završen. Imali ste informaciju da ljudi u Tehničko-remontnom zavodu Hadžići rade na uspostavljanju proizvodnje ručnog bacača. To isto podrazumijeva da tu mora doći do uspostavljanja kooperacije na širem aspektu jer je to složen sistem i kad god treba neko oružje staviti na rame ljudi to podrazumijeva ekstremne uvjete za testiranje sistema i ne smije se desiti da dođe do bilo kakvog incidenta pri čemu može biti povrijeđen vojnik – pojašnjava Zečević.
Želi potaći firme da u većoj mjeri stipendiraju studente na Odsjeku za odbrambene tehnologije Mašinskog fakulteta u Sarajevu navodeći da to rijetko ko radi.
– Samo u jednom slučaju prije 5-6 godina kada je jedan od direktora Pretisa posjetio fakultet i pitao koga može stipendirati. To je raritet, ali ako vi sada ne počnete da razmišljate kada će vam trebati kadrovi za 3-4 godine, i vi ne pokušavate sad pripremati kadrove, onda niste ozbiljni – mišljenje je Zečevića.
Modernizacija fabrika
Ono što mnoge fabrike namjenske industrije u FBiH moraju raditi je modernizacija opreme i kupovina novih mašina. Kao primjer profesor Zečević navodi pojedine fabrike iz Goražda koje prema njegovom mišljenju moraju napraviti pomak ka zamjeni teških metala koji se nalaze eksplozivnim komponentama sa komponentama koje nisu agresivne prema životnom okruženju.
– Što se tiče Bratstva, ono treba da radi na modernizaciji postojećih minobacača koje imaju u smislu smanjenja mase primjenom novih tehnologija i materijala jer je to trend sada u svijetu. Govorim o minobacačima jer je to tehnološki lakše modernizirati u usporedbi sa artiljerijom za koju je potrebno dosta novca – ističe Zečević.
Kao primjer navodi i Pretis koji trenutno proizvodi minobacačke, artiljerijske i tenkovske projektile za čiju bi modernizaciju i kadrovsko ojačavanje bilo potrebno minimum 50-ak miliona eura.
– On je u stanju da proizvodi konvencionalnu municiju ali naprednu municiju ne može jer mu fale sredstva i jačanje kadrovske baze. Potrebno je napraviti i moderan poligon za testna ispitivanja. Što se tiče Binasa iz Bugojna on mora da modernizira svoje kapacitete, da se opremi modernijom opremom, kadrovski ojača da bi mogao da radi na razvoju upaljača sa povećanom zonom sigurnosti putem magniranja. Nama i dalje ostaje ključan problem da naša tvornica Vitezit iz Viteza koja je bila jedna od svjetski poznatih tvornica za proizvodnju goriva za minobacače i artiljerijske i raketne sisteme je sada potpuno devastirana. Zbog toga mi moramo uvoziti gorivo, a prije smo ga mi izvozili. Onda dolazimo u situaciju da smo zavisni od partnera koji nam prodaju gorivo ali nam ga mogu i uskratiti time ugrožavajući naše ugovore. Igman Konjic mora raditi na modernizaciji te da smanji upotrebu teških metala, ali i da ujedno poveća probojnu moć metaka jer je to trenutno trend u svijetu – pojašnjava profesor Zečević.
Nije novac dostupan samo u municiji i oružju, već i u drugim stvarima. Kako ističe Zečević, firme u BiH su imale veliko iskustvo u proizvodnji komora za raketne motore.
– Prije smo imali dvije mašine. Trenutno imamo jednu mašinu koja zahtijeva reparaciju, a evo sada je Srbija uložila 35 miliona eura da napravi svoju fabriku za proizvodnju komora za raketne motore jer procjenjuju da je to na svjetskom tržištu izuzetno isplativo – navodi Zečević.
Ono u čemu se svi naši sagovornici slažu jeste da je kadrovska politika Federalne vlade u namjenskoj industriji, domaćinski odnos direktora prema preduzećima kao i stručnost i marljivost bh. radnika doprinijela razvoju namjenske industrije. Ključno je da se razvoj nastavi i sljedeće godine, a tu će svakako najbitnije biti da nema opstrukcija od strane vlasti te da se zadrže trenutni klijenti i izvozna tržišta.
Profit vraćen firmama
Prvi korak na tom polju je već učinjen i cjelokupan profit od 30 miliona KM koji je ostvarila namjenska industrija vraćen je firmama.
– Oko 30 miliona KM koliko iznosi profit namjenske industrije, vraćen je ponovo firmama za njihov dalji rad i razvoj – istakao je Novalić.
Govoreći o izazovima ove braneš na nedavno održanom skupi, Novalić je još naglasio da je ovo jedna od industrija koja mora pratiti tehnološka dostignuća. Kada je riječ o radnoj snazi i specifičnim obukama u metalskoj industriji, kako je dodao, tu postoji izazov kako da se održi, unaprijedi i zadrži taj proizvodni kadar.
– Naime, taj obučeni kadar nije takav izašao iz škola, nego su firme u skladu sa svojim obukama osposobile potreban kadar koji moramo zadržati. Također, trebamo održati i nivo tehnologija s obzirom na svakodnevni napredak i u toj oblasti – kazao je Novalić.
Naglasio je pozitivne rezultate koje namjenska industrija ostavaruje u poslovanju, izvozu i zapošljavanju, ali i u smislu sigurnosti države.
/faktor.ba
