Studije u kojima su učestvovali ljudi sa problemima organa za varenje pokazuju da jedna od 30 odraslih osoba i jedno od 40 djece pati od alergije na gluten.
Prepoznavanje ovog problema nije uvijek jednostavno, veoma često se na to posumnja tek kada se sve ostalo isključi kao mogući uzrok.
Simptomi nisu specifični što dodatno otežava postavljanje dijagnoze.
U ovom tekstu osvrnućemo se na nekoliko najčešćih simptoma i to kako ih prepoznati kako bi otklonili eventualne sumnje da se radi o intoleranciji na gluten.
Širok spektar simptoma kreće se od asimptomatskog oblika (bez simptoma) do teških slučajeva nastalih usljed malapsorpcije.
Gastrointestinalni simptomi : nadimanje, meteorizam, stomačni bolovi i grčevi, zatvor ili dijareja, koji se mogu javiti pojedinačno ili kao kombinacija simptoma kada govorimo o sindromu iritabilnih crijeva.
Glavobolja ili migrena
Fibromijalgija koja se karakteriše bolovima u mišićnom i vezivnom tkivu.
Neurološki simptomi: vrtoglavica, nestabilnost, periferna neuropatija koja se karakteriše preosjetljivošću i bolom, slabošću, trnjenjem i utrnulošću ekstremiteta.
Umor i nedostatak energije bez adekvatnog objašnjenja, koji mogu biti vezani za obroke. Sindrom hroničnog umora je poput fibromijalgije samo sindrom, nije bolest, i nije dijagnoza na kojoj se treba zaustaviti već otići dublje u ispitivanje.
Psihološki problemi: emocionalna nestabilnost, hronična anksioznost (nervoza), nagle i česte promjene raspoloženja.
Česte anemije
Gubitak tjelesne težine ili pak ekstremna, uporna gojaznost
Kožne promjene, najčešće na glavi, laktovima, koljenima, zadnjici
Kod djece slabije napredovanje, nedostatak koncentracije, poremećaj pažnje, nervoza, problemi vezani za nedostatak vitamina…
Ovo su, ipak, simptomi koji se javljaju i kod drugih stanja i oboljenja i zato je na osnovu njih teško posumnjati da se radi o ovom problemu.
Za početak, ukoliko bilo koji od ovih simtoma postoji duži vremenski period, a bez konkretnog uzroka, ne treba ih zanemariti i tražiti opravdanje (kao što često kažemo da su bolovi u leđima prisutni zato što mnogo sjedimo). Simptome ne treba ignorisati.
Sljedeće i najbitnije, ukoliko postoji sumnja, promijeniti ishranu, uz odabir namirnica bez glutena u trajanju od minimum dva mjeseca.
Nakon ovog perioda, uz strogo poštovanje ishrane, ukoliko je u pitanju intolerancija na gluten doći će do podizanja energije i smanjenja ili gubitka simptoma.
Nakon šest mjeseci, postepeno se mogu uvoditi problematične namirnice u ishranu.
Dijeta bez glutena isključuje pšenicu, raž, ječam, zob, mekinje, proizvode od soje, pivo, suhe smokve. U gotovim pakovanjima postoje razni načini da se provuče gluten, kao dodatak, zato treba birati proizvode na kojima je naglašeno da su bez glutena. Namirnice u kojima ga sigurno ima su sosovi, prelivi za salate, zatim prerađena hrana (suhomesnati proizvodi), jer gluten služi da bi učinio proizvod gušcim i da bi dao ukus hrani, pa se stavlja u sosove, kečap, instant supe.
Kod intolerancije na gluten, postavljanje dijagnoze vrši se na osnovu laboratorijskih testova koji pokazuju prisustvo antitijela na gluten i postojanja oštećenja crijevne sluzokože.
Ukoliko analize ne potvrde ove parametre (ponekad za to treba dosta vremena), neće se postaviti adekvatna dijagnoza jer, potreban je konkretan dokaz, što vodi u hroničnu patnju pacijenata sa simptomima.
(NN/ljepotaizdravlje.ba)
