Posljednjih nekoliko godina stručnjaci upozoravaju na ugroženost kestenovih šuma u Unsko-sanskom kantonu zbog pojave i razmnožavanja ose šiškarice, a prinosi kestena u posljednje dvije godine rapidno su smanjeni. Nedavno je pokrenut prekogranični projekat “Zaštita i promocija kestena”, putem kojeg bi se u naredne tri godine trebale sistemski, naučno i planski provesti mjere predviđene u zaštiti, a zatim i promociji kestena kao resursa.
Drvo kestena u Bosni i Hercegovini uspijeva samo u pojedinim područjima, tačnije u Cazinu, Bužimu, Velikoj Kladuši, Kostajnici, manjim dijelom u Konjicu te nešto u Srebrenici.
Iako je ove godine urod kestena neznatno bolji u odnosu na prethodnu, a plod kvalitetniji, krupniji i manje kvaran, stanje ove kulture je krajnje alarmantno.
Najveći neprijatelj kestena osa šiškarica
Amir Makić, vlasnik i direktor firme “Vrganj promet” iz Bužima koja se, između ostalog, bavi i otkupom kestena ističe za naš portal da kestena ima puno manje nego prethodnih godina.
“Razlog tome je nesavjestan odnos stanovništva i ljudi koji gospodare područjem na kojem kesten gravitira. S druge strane, veliki problem pravi i osa šiškarica koja je jako invaziona i kao takva nanosi ogromne štete. Moje su procjene da će kroz naredne dvije do tri godine ove dvije stvari doprinijeti tome da će površine pod kestenom, ali i plod kestena, biti znatno smanjeni, da ne kažem uništeni. Hitno je potrebno da se uključe svi relevantni faktori da se kesten kao kultura i potencijal zaštiti i eliminiše osa šiškarica”, kaže Makić.
Prema njegovim riječima, prinosi su značajno smanjeni posebno prošle i ove godine.
“Ove i prošle godine imamo 20 do 30 posto ploda, sve ostalo ne. Mi smo prije tri godine kupili preko 800 tona kestena, a prošle godine svega 200 tona. Prije tri godine postojalo je osam otkupljivača kestena na ovom prostoru, a sada je to svedeno na dva ili tri otkupljivača. Dakle, smanjuje se broj ljudi koji otkupljuju. Mi smo te godine kada je bilo osam otkupljivača kupili više od 800 tona, a sada kada su dva ili tri, kupimo 200 do 300 tona. Evidentno je smanjenje, a slično možemo očekivati i u narednim godinama”, objašnjava Makić.
Problemi i za pčelare
On smatra i da, gledajući sa aspekta trgovine, dodatan problem stvara neuređeno tržište budući da kesten otkupljuje, kako kaže, svako i svakako.
“Onaj ko je registrovan mora imati hladnjače sa certifikatima prijavljene radnike, kao što je naša firma, a svi ostali koji rade nisu prijavljeni, nemaju radnike, a od inspekcije nemaju gotovo nikakvu kontrolu. I svi vrše promet i trgovinu tih roba i to pravi dodatni haos”, ističe.
Osim otkupljivača i onih koji prodaju kesten, probleme zbog smanjenog prinosa kestena imaju i proizvođači meda. Hazim Hodžić iz cazinskog udruženja pčelara “Kesten” također govori da u posljednje dvije godine pčelari bilježe smanjene prinose.
“Mislim da su prinosi opali čak za 50 posto u odnosu na nekoliko godina ranije, a možda čak i više. Iako povećavamo broj košnica, prinosi se smanjuju. To utječe i na odluku pčelara da li da se sele ikako na kesten, pa je zasigurno manje pčelara na kestenovoj paši. Radije se odlučuju na sigurniju pašu i tu ostaju. Također, kvalitet meda je također slabiji i nije na onom nivou na kojem smo očekivali”, kaže Hodžić.
On dodaje da pored ose šiškarice koja uzrokuje sušenje i propadanje drveta kestena, kao i raka kore, također klima i vremenske prilike znatno utječu na prinose kestena pošto je on izuzetno osjetljiva biljka i traži povoljne uvjete za lučenje nektara. No, unatoč svemu i cijeni od 20 KM po kilogramu, kestenov med je i dalje veoma tražen zbog visokog kvaliteta i specifičnosti.
Projekat na zaštiti kestena sa Republikom Hrvatskom
Međunarodni IPA projekt “Zaštita i promocija kestena” koji je pokrenut ovog ljeta, trebao bi sistemski, naučno i planski rješavati probleme u ovoj oblasti, djelovati na zaštiti kestena u krajiškim šumama, a zatim i promociji kestena kao resursa.
“To podrazumijeva da će određene naučne ustanove u BiH odraditi elaborate koji se tiču zdravstvenog stanja kestena i na osnovu tih podataka ići će se u smjeru poduzimanja konkretnih mjera. Jedna od tih mjera je uvoz parazitoida koji bi biološkim mjerama trebao pod kontrolom držati populaciju ose šiškarice. Parazitoid je vrsta insekta koji parazitira kestenovu osu šiškaricu u određenim fazama njenog razvoja i kao koristan insekt je jedna od mjera biološke borbe protiv ose šiškarice”, kaže nam Edham Hodžić, direktor Poljoprivrednog zavoda USK.
Osim neophodnih aktivnosti poput izrade GIS baze podataka, procjene zdravstvenog stanja stabala, edukacije, prezentacije problema, projektom je predviđena i sadnja trajnih nasada kestena u Velikoj Kladuši, Bužimu i Vojniću, te revitalizacija aleje kestena u Karlovcu, kao i izrada plana zaštite s procjenom održivog ekološkog i ekonomskog potencijala kestena na cijelom području koji obuhvaća projekt.
“Projekat podrazumijeva i stvaranje dvije nove parcele kestena, sa sortimentom kestena na području općine Bužim i Velika Kladuša u BiH, te u općini Vojnić u Republici Hrvatskoj”, kaže Hodžić.
Projekat provodi općina Velika Kladuša kao lider projekta, općina Bužim, Poljoprivredni zavod USK, a partneri u projektu s druge strane granice su Grad Karlovac, Općina Vojnić i Centar za šljivu i kesten iz Grada Petrinje. Ukupna vrijednost projekta je 590.000 eura, a njegova implementacija je već započela i trajat će do kraja 2019. godine.
/klix.ba
