Ideja o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova, čija bi realizacija, vjeruje se, destabilizirala region, naredne bi sedmice mogla doživjeti svoj krah. Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron okupit će 29. aprila u Berlinu predsjednike i premijere zemalja Zapadnog Balkana, a fokus konferencije, sudeći prema listi učesnika i dosadašnjim najavama, bit će odnosi Srbije i Kosova.
Upravo će srbijanske i kosovske delegacije biti najbrojnije, a predvodit će ih predsjednici i premijeri te dvije države. Iz Berlina u međuvremenu stižu jasne poruke. Plan koji podrazumijeva razmjenu teritorija po etničkom principu, kojeg su u dosadašnjim pregovorima propagirali visoki zvaničnici Evropske unije (EU) Federica Mogherini i Johannes Hahn, je opasan i kao takav neprihvatljiv.
Potvrdio je to prije nekoliko dana u razgovoru za Der Tagesspiegel i visoki zvaničnik CDU-a Johann Wadephul. Promjene granica bi, vjeruje Wadephul, rezultirale nestabilnošću i etničkim tenzijama, a nisu čak isključeni ni vojni sukobi.
Kako bi se taj scenarij izbjegao, domaćini konferencije bi, sudeći prema još uvijek nepotvrđenim informacijama, srbijanskim i kosovskim zvaničnicima trebali ponuditi dokument, kojim se, navodno, isključuje mogućnost razmjene teritorija te se nudi rješenje koje neće u potpunosti zadovoljiti niti jednu stranu, ali će poslužiti kao polazna osnova na temelju koje će se izgraditi finalno kompromisno rješenje.
– Stabilnost i pozitivna kretanja u regiji su od velikog značaja za kancelarku Merkel i predsjednika Macrona. Oni streme da sa zvanicama razgovaraju o posebnim izazovima s kojima se suočava regija, posebno o odnosima Kosova i Srbije – saopćeno je iz Vlade SR Njemačke.
Crtanje novih granica na Balkanu je “poseban izazov” sa kojim se suočava i BiH, s obzirom na evidentno postojanje namjera da se kosovsko pitanje veže za BiH, odnosno za, u kontekstu statusa entiteta RS, teritorijalni integritet naše zemlje. Model razmjene teritorija po etničkom kriteriju zvanični Beograd, iako ne javno, vidi kao polaznu osnovu za pokušaj integriranja entiteta RS. Mnogo manje suptilni u nagovještavanju takvog scenarija su zvaničnici tog bh. entiteta, koji priliku za promjenu svog statusa vise upravo u odnosima Beograda i Prištine.
Poziv ostalim čelnicima zemalja Zapadnog Balkana sigurno nije upućen kako bi prisustvovali novoj rundi pregovora između Srbije i Kosova, bez obzira na njihovu važnost i utjecaj na cijeli region. Nagoviještena je mogućnost pokretanja nove inicijative za zapadni Balkan, s ciljem konačnog integriranja zemalja regiona u EU. Sadržaj te inicijative još uvijek je u domenu spekulacija, ali vrijedi spomenuti da je na osnovu jedne takve inicijative, koju su 2014. godine pokrenule Njemačka i Velika Britanija, BiH napravila najveće iskorake na svom evropskom putu.
Poziv za učešće na konferenciji u Berlinu dobio je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić. Predsjedavajućem Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku je uskraćen poziv, što se također može interpretirati kao svojevrsna poruka domaćina upućena političkim strukturama koje predvodi Dodik.
Pored Zvizdića te čelnika Srbije i Kosova, konferenciji u Berlinu će prisustvovati i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, premijer Albanije Edi Rama, premijer Hrvatske Andrej Plenković, premijer Makedonije Zoran Zaev, premijer Slovenije Marijan Šarec, predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker i šefica evropske diplomatije Federica Mogherini.
