U Ministarstvu privrede USK-a kažu kako se pretpostavlja da se na ovom području nalaze velike količine ovog dekorativnog kamena, koji je veoma tražen u građevinarstvu, a njegova dosadašnja eksploatacija je bila na simboličnom nivou. –Ovo je jedan od prirodnih resursa koji se može staviti u funkciju ekonomskog razvitka kantona i otvaranja novih radnih mjesta. Od koncesionih naknada korist će imati cijela društvena zajednica, kažu u tom ministarstvu.
Inače, radi se o prirodnom kamenu koji je poznatiji pod nazivom liskovački kamen, neobične ljepote i kvaliteta, a od davnina se iskorištava na području ovog sela, udaljenog dvadesetak kilometara od Cazina. Prema riječima mještana, tamo se nalazi desetak manjih majdana, iz kojih se kamen iskopava i potom obrađuje. Mahom se iskopava ručno, kako se nebi oštetio, a nakon toga se oblikuje po želji. Njegove osnovne boje su bijela, crvena i zelena, a primjena u građevinarstvu višestruka. Najčešće se koristi kao ukrasni kamen kojim se oblažu zidovi ili uređuju vrtne staze.
Prema istraživanjima stručnjaka, liskovački kamen je veoma kvalitetan s visokim stepenom čvrstoće i trajnosti. Zbog toga što se u njemu nalaze određene količine kvarca, kamen ima svjetlucavi izgled, što povećava potražnju za njim i cijenu. Mještani Liskovca tvrde kako je ljepota ovog kamena bila nadaleko poznata i u doba Osmanlija, te da postoje istorijski podaci da je u ono vrijeme transportvan u Istanbul kako bi njima bile uređivane tamošnje građevine.
Klesani liskovački kamen
Liskovac je jedna od 23 mjesne zajednice u općini Cazin. Smještena je na sjeverozapadu Republike Bosne i Hercegovine. Po reljefu ovo područje je brdovito i šumovito. Najviše brdo je Banda sa preko 500 metara nadmorske visine a ujedno je i najviša tačka na području cazinske općine. U Liskovac se danas stiže asfaltnim putem iz četiri pravca. Ova Mjesna zajednica sa oko četiri hiljade stanovnika ima jednu osnovnu školu, dvije džamije, nekoliko prodavnica…
Prilikom iskopnih radova 1980. godine kada je započeta gradnja današnje osnovne škole pronađeni su ostatci crkve iz 12. stoljeća, što dokazuje da je područje Liskovca još tada bilo naseljeno. Arheološki nalazi su pohranjeni u muzeju Bihać. Oko 30 posto mještana Liskovca bavi se poljoprivredom i stočarstvom za što im pogoduje brdovito područije idealno za uzgoj sitne i krupne stoke, ali su mještani bili osuđeni da se bore za bolju budućnost, tako da su otkrili da se ispod Liskovca nalazi kvalitetan slojeviti kamen. Mnoga domaćinstva smještena su pored površinskihh kopova a trenutno u Liskovcu ima desetak površinskih kopova gdje je preko sezone zaposleno više od 50 radnika. Od desetak kopova sa dva gospodare privredna društva koja obrađuju Liskovački kamen, brend ovih prostora. Da bi Liskovačkog kamena bilo u ponudi onoliko koliko se potražuje, ovdje je i tokom zime organiziran posao obrade Liskovačkog kamena pod nazivom „Klesani liskovački kamen“. Ovaj kamen koristi se u građevini po cijeloj Evropi uglavnom za oblaganje zidova. Kamen od 2-8 cm debljine koristi se za zidanje i oblaganje zidova, a deblji od 8 cm za kaldrmu, prilaz stambenim obijektima i ograde oko stambenih objekata. Liskovački kamen se dijeli po boji i debljini. Kamena ima bijele, crvene i zelene boje, a debljine od 2 do 20 cm. Prema istraživanju stručnjaka iz inostranstva koji su u više navrata posijećivali Liskovačke površinske kopove i odnosili uzorke vraćali su se sa pozitivnim razultatima da ovaj kamen spada među najkvalitetnije vrste kamena na svijetu.
Liskovačkog kamena u Liskovcu ima skoro na svakom brežuljku a njegovo otkopavanje i vađenje iz zemlje odvija se za vrijeme lijepih dana. Međutim, u dvije firme koje se ozbiljno bave poslovima iskopavanja i obrade kamena te njegovog plasmana na evropska tržišta, i tokom kišnih i hladnijih dana rade punim kapacitetom, dok se najhladniji dani koriste za odmor.
Liskovački kamen je izuzetno izdržljiv i stoga je tražen i cijenjen na tržištima građevinskog materijala koji se najviše koristi za zidove jer se čak pomalo svjetluca pa izgleda prekrasno. Koristi se za izgradnju zatvorenih i otvorenih terasa koje također izgledaju izvanredno, a o kaminima da se i ne priča. Za one koji se bave vađenjem i obradom kamena zasigurno znaju koji je kamen živac (lisnati kamen) kojeg ima svih debljina od 1cm do 10 cm i kako ga upotrebljavati u razne namjene. Kamen je veoma izdržljiv i stoga je preporučljiv svakom investitoru koji izgrađuje kuću te prilaze, kao i vanjske i unutrašnje kamine.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Mjesnoj zajednici Liskovac živjelo je 3.345 stanovnika a današnje procjene su oko 4.000 stanovnika. Na ovim prostorima oduvjek se lomio sukob civilizacija a na to ukazuju mnoge tvrđave koje su sagrađene i koje su postojale i prije dolaska turaka na ove prostore. Jedna od njih je i kula „Gračanica“ koja se nalazi u Liskovcu, a smještena je na samom izvoru potoka Gračanica. Kula Gračanica je bila odbrambenog karaktera i ispod nje je pećina koja je povezana podzemnim kanalima sa kulom, a vjeruje se i da je povezana sa tim podzemnim tunelima sa gradom „Peć“ (danas Pećigrad). Dolaskom turaka na prostor Krajine ovaj kraj je bio nenaseljen više od 100 godina i služio je kao tampon zona između Turske i Ugarske. Tada je kula Gračanica služila kao vojnička kasarna u kojoj su boravili naoružani graničari i obezbjeđivali granice Osmanskog carstva.
Izvor: krajina.ba
