Posmrtni ostaci, njih 135, među kojima je i 86 lobanja, je ekshumirano u septembru 2017. godine.
– I u narednom periodu sigurno je, da će pristizati novi identiteti. Jedan dio se odnosi na nove identitete a jedan na reasocijacije, odnosno, kompletiranja onih koji su ranije pronađeni na Korićanskim stijenama. Moram kazati kako je posljednja ekshumacija bila veoma komplikovana, a i identifikacija je usložnjena jer se radi o sekundarnoj grobnici. Sa svih pronađenih kostiju se moraju uzimati koštani uzorci i slati na DNK analizu. To dosta otežava identifikaciju, jer se mora kost po kost identificirati, sklapati, što oduzima mnogo vremena, a potom pozvati porodice da potpišu zapisnik, odnosno, da se zvanično identificiraju posmrtni ostaci – govori nam Lejla Čengić, glasnogovornica Instituta za nestale Bosne i Hercegovine.
Izmještanje laboratorije usporilo identifikaciju
Podsjeća da je tokom prošlogodišnje ekshumacije pronađeno i 86 lobanja, i dodaje da je to novih 86 identiteta.
Amor Mašović, predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale ranije je kazao kako bi do sada bilo više identiteta za ekshumirane sa Korićanskih stijena da nije bilo izmještanja laboratorije za DNK Međunarodne komisije za nestale (ICMP-a) iz Bosne i Hercegovine u Holandiju.
– Broj identificiranih osoba u prvih šest mjeseci je manje u odnosu na isti period prošle godine iz logičnog razloga, jer je Laboratorija za DNK analizu otišla prošle godine iz Tuzle po želji jednog od suosnivača Instituta za nestale osbe BiH, u Den Hag i ta laboratorija danas radi u Hagu. Trebalo je tri – četiri mjeseca da počne s radom i to je period kada su DNK identifikacije u potpunosti izastale, a taj period je za nas bio vrlo značajan u mogućnosti da se identificiraju žrtve s područja Korićanskih stijena koje su ekshumirane 2017. godine – rekao je Mašović.
Dodaje kako je nekoliko stotina uzoraka otišlo u laboratoriju u Den Hag.
– Nažalost, do ovog časa smo dobili nešto više od 50 identiteta. Da je laboratorija ostala u Tuzli, broj identifikovanih do ovog časa bi bio značajno veći. Ali, evo nadamo se da će do kraja godine iz te laboratorije se značajno uvećati broj pristiglih DNK izvještaja – govori Mašović.
Nakon pada u provaliju na logoraše bacali bombe i ponovo pucali
Podsjećamo, na Korićanskim stijenama se dogodio monstruozni zločin, masakr nad grupom od 224 bošnjačka i hrvatska civila iz Prijedora 21. augusta 1992. Masakr je izvršen po nalogu Kriznog štaba općine Prijedor, a izveli su ga pripadnici Interventnog voda prijedorske policije. Tog dana su srpski policajci iz izbjegličkog konvoja koji se kretao prema Travniku, na Vlašiću, na lokalitetu Korićanskih stijena, izdvojili protjerane Bošnjake i Hrvate s područja općine Prijedor. Logorašima je naređeno da stanu na rub provalije, a zatim im je pucano u leđa. Nakon što su civili popadali u provaliju, policajci su nastavili bacati bombe i pucati kako niko ne bi preživio.
