Lars-Gunnar Wigemark, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH, boravio je danas u službenoj posjeti općini Cazin, a sa domaćinima je razgovarao o nekoliko aktuelnih tema, kako lokalnog karaktera, tako i onih koji se ovih dana nalaze u žiži interesovanja javnosti u našoj zemlji, a prije svega o povećanju akciza.
Wigermarka su ugostili načelnik općine Cazin Nermin Ogrešević (A-SDA), predsjedavajući Općinskog vijeća Rifet Hozanović (A-SDA), te zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Jasmin Emrić (A-SDA).
S obzirom na to da su njegovi domaćini ujedno i najviši funkcioneri A-SDA stranke, koja ima svog predstavnika državnom parlamentu, jedna od tema razgovora bio je i Prijedlog zakona o akcizama. Zastupnik Jasmin Emrić, kao i A-SDA, do sada su bili protiv povećanja akciza i to su javno isticali.
Sudeći prema izjavama nakon sastanka, A-SDA ni ubuduće neće podržati povećanje akciza. Naime, načelnik Cazina i predsjednik A-SDA BiH Nermin Ogrešević kazao je da je njihov stav “odgovornost u upravljanju javnim sredstvima i interesima”.
“Obilježje naše općine je finansijska stabilnost. Mi nismo sretni kada na nivou kantona, Federacije BiH ili države imamo finansijsku nestabilnost, kao proizvod dugogodišnjeg neracionalnog i neodgovornog upravljanja sredstvima. Sada mi, koji se odgovorno ponašamo, kao i naši građani, trebali bi sanirati takvo stanje, da li kroz kreditna zaduženja, nove poreze i slično”, rekao je Ogrešević.
On je istakao da je od 2009. godine do danas prikupljeno skoro 6,5 milijardi KM od akciza.
“Prvo što bi trebalo uraditi je izvijestiti javnost i građane BiH kako su utrošena ta sredstva. Dakle, opravdati taj utrošak, a onda tek razgovarati o eventualnoj potrebi da se uvode neke nove takse, porezi, itd. Mi u ovom trenutku nismo spremni podržati nove poreze i akcize, dok nemamo odgovore na ova pitanja. Nije bilo komunikacije kada su u pitanju vlasti na nivou Federacije BiH i države. Nisu iznošeni argumenti, mi nismo bili uključeni u takve razgovore i prema tome bi bilo neodgovorno da mi damo podršku jednom takvom zakonskom projektu. Naravno, ako se o tome bude razgovaralo u narednom periodu, ali ne sada, procedura bi morala biti transparentna, a proces maksimalno uozbiljiti”, pojasnio je Ogrešević.
Wigermark je kazao da su imali kvalitetnu diskusiju i dobar sastanak.
“Načelnik i druge kolege iz A-SDA prenijeli svoje zabrinutosti kada je riječ o ovom vrućem pitanju i jednoj od najvažnijih diskusija u proteklih nekoliko mjeseci, a tiče se povećanja akciza, odnosno kakvi bi efekti bili na poljoprivredne proizvođače u slučaju da se akcize povećaju. Jasno je da smo se svi složili da se apsolutno mora pronaći neko rješenje da se odgovori na ove zabrinutosti, ne samo poljoprivrednih proizvođača, nego i svih drugih građana koje bi veće akcize mogle pogoditi”, rekao je Wigermark.
On je istakao da se moraju naći odgovarajući modaliteti za utrošak sredstava od akciza, da se mora osigurati transparentnost i odgovornost u trošenju sredstava, kako bi se izbjeglo da novac odlazi u ‘crne rupe’.
“Za svaki fening koji se potroši u ovoj zemlji, mora se lično odgovarati”, poručio je Wigermark.
On je sa domaćinima u Cazinu razgovarao i o nekoliko drugih tema, kao što su ekonomski razvoj i brojnim pozitivnim pokazateljima iz općine, problemi lokalnog stanovništva sa graničnim prijelazima, ali i o projektima koje ova lokalna zajednica provodi sa Evropskom unijom.
“Cazin je jako dobar primjer lokalne samouprave koja, prema našim informacijama, ima zaista odgovarajuće upravljanje finansijama. Imate uravnotežen budžet u ovoj općini i generalno, riječ je o jednoj lokalnoj samoupravi koja je, uz relativno ograničena sredstva, bila dosta uspješna u svom dosadašnjem učinku. Čak i u izostanku snažnije podrške s viših razina vlasti”, rekao je Wigermark.
Za načelnika Ogreševića, ovo je bila prilika za isticanje nekih od prioritetnih ciljeva koje općina Cazin ima i nastoji realizirati u što skorijem periodu.
“Nama svakako za razvoj poduzetništva treba podrška u javnom sektoru, ali i našim kompanijama kojih imamo oko dvije hiljade, a kojima je nužna podrška za razvoj njihovih poslovnih ideja i naravno, otvaranje novih radnih mjesta. Mislim da tu treba tražiti prostor i fondove gdje bi mogli razgovarati i tražiti mogućnosti ulaganja. Također, sam iskoristio priliku da istaknem problem graničnih prijelaza Tržačka Raštela i Hadžin potok i njihove prekategorizacije te zamolio ambasadora da svojim autoritetom utiče i relevantne faktore upozna o ovom problemu da bi smo mi na ovom području imali veći broj graničnih prijelaza, barem za međunarodni putnički saobraćaj. Na taj bi smo način smanjili gužve u Maljevcu i na Izačiću i svi su argumenti u tom smislu na našoj strani te bi u perspektivi ova naša inicijativa trebala biti prihvaćena i realizirana”, naglasio je Ogrešević.
Wigermark je kazao da će ponovo u USK boraviti za dvije sedmice, kada će posjetiti Bihać.
/klix.ba
