Više od 200 airsoft igrača iz Hrvatske, Srbije, Slovenije i Bosne i Hercegovine 24 sata pohodi šumama u Bašigovcima kod Živinica.
Članovi 24 airsoft kluba svoje “vojničke vještine” pokazuju replikama raznih vrsta naoružanja, od pištolja, pušaka, mitraljeza, snajpera, pa sve do topova i haubica.
Živinički airsoft klub B Unit drugu godinu za redom potpisuje se kao organizator međunarodnih airsoft susreta koji su danas u Bašigovcima kod Živinica okupili više od 200 učesnika iz četiri zemlje.
“Ovo je počelo kao jedan vid igre, zabave i rekreacije, a danas privlači veliki broj ljudi. Airsoft je specifičan po tome da se igra na fer osnovi, s replikama raznih vrsta oružja iz kojih se ispaljuju plastične kuglice dometa do 40 metara”, kaže za Klix.ba predstavnik živiničkog kluba Adnan Omerbegović.
Svako od učesnika bira svoj stil igre, uniformu i vrste naoružanja. Organizatori su u proteklom periodu osmišljavali zadatke i izazove koje su postavili pred učesnike na raznim predjelima bašigovačkih šuma.
Topovima uništavaju laboratoriju
Jedan od susreta se zove “Zombi flaka”, a učesnici će napadati laboratoriju koju moraju uništiti. Za ovu namjenu koristit će, između ostalog repliku topa u kojem se nalaze petarde.
“Mjesecima su se pravili planovi za ove susrete, a kroz slijed događaja učesnici dobijaju bodove na osnovu osvajanja baza, uništenih topova…”, pojašnjava Omerbegović.
Nekoliko članova Airsoft udruženja Krpelji iz Vinkovaca u ovom adrenalinskom sportu učestvuje od 2009. godine, a u ovaj svijet su uplovili uz pomoć video klipova putem internet platforme YouTube.
Danas kada drže repliku naoružanja u svojim rukama, pričaju nam da se vraćaju u period djetinjstva kada su se kao dječaci svi “igrali rata”.
“Izuzetno je teško objasniti kakav je osjećaj kada smo u svemu ovome. Ovo je veoma interesantan sport jer upoznajemo veliki broj ljudi iz cijele regije. Nije bitno kako se ko zove, a svi skupa iz sebe ispucamo pozitivnu, ali čak nekada i negativnu energiju”, ističe Zoran Kruščić iz vinkovačkih Krpelja.
Kvalitetnija replika oko hiljadu eura
Opremu za airsoft nabavljaju na razne načine, putem interneta iz Poljske, ali i na prostoru Hrvatske.
“U Hrvatskoj nam to nije problem jer smo u Evropskoj uniji te ne nailazimo na komplikacije na carinama. Kada je riječ o cijenama kvalitetnih replika, one se u prosjeku kreću oko hiljadu eura, ali imamo i one jeftinije koje su naravno mnogo lošijeg kvaliteta i mogu se naći i za 100 eura”, pojašnjava Kruščić.
Dok bašigovačkim šumskim predjelima odzvanjaju zvuci replika automatskog naoružanja, Milan Poljinčević iz beogradskog airsoft kluba Rapax nam priča da je ovaj sport u potpunosti bezbjedan.
“Svi su ovdje pekari, ljekari, apotekari. Mali broj imamo onih iz vojske i policije. Niko od nas se međusobno ne svađa, svi smo tu da bismo ispucali svoju energiju. Adrenalin radi svoje, a jednom sedmično imamo treninge koji su slični druženjima kao što je ovo danas, međutim tada nas je znatno manji broj. Imamo nekada i individualne treninge na kojima uvježbavamo tehnike kretanja i slično. Ovo je timska igra, a pojedinac sam ne može mnogo postići”, ističe Poljinčević.
Airsoft je simulacija vojnih operacija, a ekipe se dijele na dvije strane te vode taktička, strateška i druga nadmudrivanja da bi ostvarili pobjedu.
Pogodak prijavljuju igrači koji učestvuju u igri, tako da je prijeko potreban fair play i poštenje igrača.
Airsoft klubovi postoje u većini bh. gradova, a svoju ekipu pod nazivom Centurion ima i Velika Kladuša.
Kenan Mržljak u ovom je svijetu već pet godina, a najviše ga ispunjava nivo adrenalina za vrijeme svake taktičke operacije.
“Naš klub trenutno raspolaže samo sa jurišnim puškama i većina je američke proizvodnje. Prilikom kupovine opreme dosad nismo imali nijedan problem. Većinom je kupujemo u Hrvatskoj, a granice prelazimo sasvim normalno, bez bilo kakvih problema. U BiH imaju manji shopovi u kojima se može kupiti sitna oprema”, navodi Mržljak.
Podijeljenje reakcije bh. građana
Kaže nam i da su rekacije ostalih građana na airsoftere u BiH podijeljene.
“To zavisi od kantona do kantona. Neki nas podržavaju, dok neki smatraju da je riječ o nekakvim obukama. Ali, to nije istina. Ovdje je najviše riječ o druženju, a ko želi da se u to uvjeri svakako treba da dođe i da pogleda kako mi to radimo”, naglašava Mržljak.
Prema tvrdnjama naših sagovornika, u Srbiji, BiH i Hrvatskoj ovaj sport nije naišao na podršku države. Niko im ne brani da organiziraju ovakve vidove aktivnosti, ali novčanu potporu za svoj daljnji razvoj do danas nisu dobili.
klix.ba
