Informativni web portal unsko sanskog kantona

Svetinja – voda koja poteče svakog šestog maja u podne

Voda teče svakodnevno, ali šestog maja poteče tačno u podne i tada se ljudi krijepe, umivaju, uzimaju abdest i klanjaju, a omladina se kupa u odjeći.

Bužimski predjeli su živopisni, pogotovo u proljeće. Smjenjuju se brda i brežuljci, šume i livade. Nekih desetak kilometara od centra nalazi se mjesto Čava. Porijeklo imena Čava se veže za srednjovjekovni grad Čavnik po kojem je i lokalna škola dobila ime.

Topli proljetni dan je izmamio stanovnike Čave iz kuća. Radovi na njivama su uveliko počeli, a pred školom je mnogo djece. Put u njihovom mjestu je dosta prometan jer njime dnevno prolazi veliki broj ljudi koji traže izvorište “Svetinja”.

“Nemojte skretati sa glavnog puta. Ima malo makadama, ali nije strašno”, jedan će doviknuti kao da je znao pitanje nakon otvaranja prozora automobila.

Put prema Svetinji je označen i dobar, a jedan kraći dio se vozi preko makadama koji je, također, dobar i bez rupa. U usjeku koji vodi ka Dobrom Selu šuma koja se probudila nakon zimskog sna čini nepregledni umirujući prizor.

Za Dobro Selo kažu da je dobro po tome što obiluje izvorima pitke vodeSulejman Muratović

Tu, na samoj granici sa Hrvatskom, smjestilo se bužimsko Dobro Selo. Kažu da je dobro po tome što obiluje izvorima pitke vode. I, zaista, uz put prema Svetinji se nalaze mnogobrojne česme koje su stanovnici za života izgradili kako bi se putnici, ali i svako živo biće u potrebi za vodom, okrijepili.
Na izvoru Svetinje

Izletište Svetinja, nazvano prema istoimenom izvoru vode, uređeno je kao veliki park. Sve je uklopljeno sa prirodom: materijali od kojih su se gradili sadržaji su prirodni, a iznenađuje visok nivo čistoće površina. Izletištem upravlja Komunalno preduzeće Bužim i isto se nalazi pod stalnim videonadzorom.

Da Svetinja nije specifičan izvor vode, ovo bi bilo jedno obično izletište. Ali za Svetinju se vežu mnoge legende i priče koje se prenose sa koljena na koljeno, ali i vjerovanja zbog kojih ljudi stalno dolaze.

Izvor Svetinje se nalazi na uzvišenju iznad lijepog proplanka. Izvire iz stijene i svojim krivudavim tokom silazi niz liticu. Kao sa svježe opranog veša voda se cijedi niz mahovine i pravi pad sa oko petnaest metara visine. Čuje se to lagano kapanje vode i udaranje od kamenje. Onda, oko podne, voda hukne iz izvora i napravi vodopad koji grmi i čije kapljice osvježavaju unaokolo. Teče tako Svetinja neko vrijeme i opet se povuče.

“Oko podneva i ezana za ikindiju poteče”, reći će jedan mještanin. A ikindija je vrijeme između polovine dana i zalaska sunca. Međutim, vrijeme kada se pojavi vodopad u toku dana nije unaprijed poznato, pa čekanje vodopada predstavlja izazov.

‘I slijepa djevojka progleda’

Legenda o ljekovitosti Svetinje seže daleko u prošlost, u vrijeme kada je ovaj put bio prometan i kada su njime svakodnevno prolazili putnici. Tako se vjeruje da je šestog dana mjeseca maja tim putem prolazila karavana za Gvozdensko koje se nalazi u Hrvatskoj. U karavani je bila i slijepa djevojka. Putnici su se zaustavili kod izvora vode da sačekaju vodu da poteče. Kada je voda potekla, putnici su se osvježili i napili, a među njima i slijepa djevojka. Iznenada je čudom progledala, a legenda o svetosti vode, i o tome da su je zbog toga nazvali Svetinjom, živi i danas.

Razlozi zbog kojih ljudi dolaze u bužimsko Dobro Selo su različiti

Osim te priče, ljudi su ubijeđeni da se to desilo u podne, šestog maja, pa je već postala tradicija da se veliki broj ljudi iz različitih dijelova Evrope i svijeta okupi na Svetinji šetog maja u podne jer, kako pamte mještani, nikad se još nije desilo da voda ne poteče čim se začuje ezan (muslimanski poziv na molitvu).

“Inače voda teče svakodnevno, ali šestog maja poteče u podne. Tada se ljudi krijepe, umivaju, uzimaju abdest (obredno muslimansko pranje pred molitvu) i klanjaju. Omladina se čak kupa ispod vodopada, i to u odjeći”, priča fotograf Nedžib Vučelj.

Razlozi zbog kojih ljudi dolaze su različiti. Što se tiče šestog maja, većina ih dolazi da se uvjeri u taj fenomen kada tačno u podne Svetinja poteče i napravi vodopad, kao i da dodirne vodu za koju se stotinama godina govori da je ljekovita.

“Dolaze bolesni da zahvate vode. Piju je na izvoru, ali i nose kući i jer vjeruju da će biti zdraviji”, govori Vučelj.

Kako je šesti maj praznik Jurjevo, u Krajini su se održali određeni običaji koji su slavili vodu, prirodu i plodnost. Jurjevo se u Krajini zadržalo na šestom maju, iako se inače obilježava 23. aprila.

Posjeta Svetinji na Jurjevo se koristi i za omahu, a to je običaj da se umiva sitnim kapljicama vode koje nastaju na vodopadu ili mlinskom točku. Na vodopadu djevojke hvataju omahu i umivaju lica jer vjeruju da se tako dobija ljepši ten.

Inače, Svetinju šestog maja obilaze hiljade ljudi iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a među posjetiocima ima muslimana, katolika i pravoslavaca.

Legende o Svetinji nisu samo vezane za sferu zdravlja i ljekovitosti vode

Većina legendi vezanih za Svetinju ili Ibret vodu (čudo) vezane su njenu ljekovitost, posebno za sljepoću. Dodatne dvije legende govore u prilog tome. Jedna je da je slijepa čobanica čuvala svoje stado koza u blizini ovog izvora. Kada ga je dotakla i njime se umila, progledala je. Druga je da je slijepi vjernik prilikom obrednog muslimanskog pranja (abdesta) umio svoje lice i oči i progledao. Međutim, ona koja je najraširenija jeste priča o djevojci iz karavane za mjesto Gvozdensko.

Voda koja ujedinjuje

 

Danas Svetinja ima naglašenu duhovnu komponentu i smatra se mjestom koje ujedinjuje vjernike prema Bogu, kao i mjesto slavljenja vode i njenog savršenstva. U prilog tome, Sead Emrić, bužimski umjetnik kaže: “Od davnih ilirskih vremena dobri ljudi svih svjetonazora dolaze ovdje i zahvataju kapljice Svetinje radi sreće i dobrog zdravlja svojih najdražih”.

Legende o Svetinji nisu samo vezane za sferu zdravlja i ljekovitosti vode. Da je legenda dotakla i duhovnu sferu, svjedoči i priča koju prenosi Emrić.

“Pričali su davno da je na ovom mjestu neki tajanstveni šejh od hrastovih talpi sa Ćorkovače (obližnji vrh) sagradio tekiju i da je ona ubrzo potom zapaljena u odmazdi Omer-paše Latasa. Ljudi nisu znali zbog kakve krivice je ugušena duhovna praksa slavljenja vode i svjetlosti. Uprkos tome, i dalje ostade Božiji znak jer ovu vodu i ovu svjetlost niko osim Boga ne može zaustaviti”, priča.

Pored legendi i predanja koja daju notu mistike ovom mjestu, postoji i naučno objašnjenje za ovaj prirodni fenomen.

“U cijelom svijetu ima svega tridesetak ovakvih izvora, pretežno na krečnjačkim terenima. Ono zbog čega je Svetinja kao potajnica specifična jeste njen vodopad. Potajnica je inače krški izvor iz kojeg voda teče na mahove u pravilnim vremenskim intervalima. Ljeti voda teče u rjeđim intervalima, a u ostalim godišnjim dobila poteče češće”, govori Amir Sijamhodžić, geograf iz Bužima.

“Taj proces pražnjenja izvora traje oko 30 minuta, a onda se Svetinja ulijeva u potok Čava. U tom obrušavanju vode preko stjenovite prečage nalaze se sva snaga i ljepota vode”, dodaje.

Vjerovali u njenu čudotvornost ili ne, izvor Svetinja je jedan od onih na kojemu čovjek može da čuje umirujući cvrkut ptica i žubor vode, ali i da uživa u njenim kaskadama, vodopadu koji se ponekad pojavi, te u zelenilu šume koja ga okružuje.

Krajiško Jurjevo se bliži, a mještani znaju da se hiljade ljudi sprema u njihov kraj da slave vodu i njen značaj, jer Svetinja je voda od koje sve počinje i voda koja sve ujedinjuje.

Izvor: Al Jazeera

Tags:

Latest from USK

Go to Top