Ured disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH trenutno vodi 20 disciplinskih postupaka protiv tužilaca i sudija u Bosni i Hercegovini.
Svake godine Ured disciplinskog tužioca VSTV-a zaprimi u prosjeku oko 1.200 prijava protiv tužilaca i sudija koji rade na sudovima širom BiH. Većina njih odbaci se kao neosnovana, a najčešći prekršaji zbog kojih se vode postupci su nemar i nepažnja u obavljanju službene dužnosti, neizvršenje uputstava nadređenog tužioca, donošenja nezakonitih odluka, kašnjenja u rješavanju predmeta i narušavanje ugleda pravosuđa.
U 2016. godini zabilježen je najveći broj osnovanih pritužbi od osnivanja Ureda disciplinskog tužioca te su pokrenuta 32 disciplinska postupka. Te godine na snazi je bilo osam privremenih udaljenja od vršenja dužnosti sudije ili tužioca. Među onima koji su suspendovani sa dužnosti bili su jedan predsjednik suda, troje sudija, jedan glavni tužilac i tri tužioca.
Iako nerijetko čine teže disciplinske prekršaje i povrede dužnosti, sudije i tužioci obično se “izvuku” sa blagim sankcijama, a to su najčešće umanjenje plaće na određeni vremenski period (uglavnom dva do tri mjeseca), javne i pismene opomene. Mjera suspenzije ili potpunog razrješenja dužnosti izriče se veoma rijetko.
Neadekvatne sankcije jedan su od glavnih razloga zbog kojih pojedine sudije i tužioci čine disciplinske prekršaje, a neki ih i često ponavljaju. U proteklih pet godina, šest nosilaca pravosudnih funkcija registrovani su u UDT-u kao “ponavljači u djelu”.
– Na ovu pojavu smo skrenuli pažnju Visokom i sudskom i tužilačkom vijeću prilikom prezentacije našeg izvještaja. Vijeće je stava da je potrebno sačiniti registar sudija i tužilaca protiv kojih se vode višestruki disciplinski postupci i poduzeti određene mjere u tom pravcu – kaže Alena Kurspahić, glavna disciplinska tužiteljica.
Propuštanje izricanja kazni i rješavanja predmeta u zakonskom roku među najvećim su problemima koji opterećuju bh. pravosuđe. Tako su, recimo, trojica osuđenika prošle godine izbjegli boravak iza rešetaka jer ih sutkinja nije na vrijeme uputila na izdržavanje zatvorskih kazni.
– Nemarnim odnosom u vršenju službene dužnosti, doprinijela je proteku rokova propisanih za nastupanje zastarjelosti izvršenja krivične sankcije u tri krivična predmeta – navodi se u odluci disciplinske komisije.
Za ove propuste sutkinji je smanjenja plata u iznosu od 20 posto na period od tri mjeseca.
Kantonalni tužilac S. H. je postupajući u čak osam predmeta dopustio da nastupi zastara.
– U svim navedenim predmetima je u periodu zaduženja tuženog predmetima ili neposredno nakon što su predmeti dodijeljeni u rad drugim tužiocima, nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja, i to u šest predmeta nastupila je relativna zastarjelost, dok je u dva predmeta nastupila apsolutna zastarjelost krivičnog gonjenja – navodi se u prošlogodišnjoj odluci Drugostepene disciplinske komisije.
A s obzirom na učinjene prekršaje, S.H. je prošao i više nego dobro: odlučeno je da mu se smanji plaća za deset posto na period od dva mjeseca. Obrazloženje Komisije je bilo da se radi o iskusnom tužiocu koji je, kako se navodi, izrazio “iskreno žaljenje i kajanje zbog učinjenih disciplinskih prekršaja”.
Ž. M., sudija Općinskog suda, puštao je dva predmeta da se “kisele” u ladicama od 2011. godine. Doduše, u jednom od tih predmeta je u decembru 2015. donio rješenje kojim se prekršajni postupak obustavlja, jer je nastupila apsolutna zastara.
Izrečena mu je disciplinska mjera javne opomene.
Sutkinja Osnovnog suda R. M. sklopila je sa UDT-o Sporazum o utvrđivanju disciplinske odgovornosti, a kao “otežavajuća okolnost” navedena je činjenica da je to bio četvrti disciplinski postupak vođen protiv nje.
Još se čeka na najavljenu primjenu strožije kaznene politike za sudije i tužioce koji počine neki od disciplinskih prekršaja. To je bio jedan od zahtjeva Ureda disciplinskog tužioca prema VSTV-u, međutim, do danas se o ovom pitanju na sjednicama Vijeća nije diskutovalo.
/faktor.ba
