Porazni rezultati bh. pravosuđa: Više od dva miliona neriješenih predmeta, neki od njih iz prošlog milenija

Vijeće ministara BiH je Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH na razmatranje dostavilo Informaciju o stanju u pravosuđu BiH, s posebnim osvrtom na borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije.

Za pripremu dokumenta bilo je zaduženo Ministarstvo pravde BiH, koje je relevantne podatke prikupilo od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH, a Informacija je usvojena na sjednici Vijeća ministara BiH 4. maja ove godine. Vijeće ministara BiH je tada konstatiralo da “nije postignuta zadovoljavajuća razina borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije”.

Naime, iz izvještaja koje svake godine objavljuje VSTV BiH je vidljivo da u sudovima u BiH postoji veliki broj neriješenih predmeta. Kao uzrok toj činjenici sudovi ističu nedovoljan broj nosilaca pravosudnih funkcija i administrativnog osoblja, veliki priliv novih predmeta, zaostatak iz prošlih godina, te odsustva sudija, nedostupnost stranaka, česta odlaganja ročišta i nedovoljan angažman sudija na starim predmetima.

Zastara predmeta

Na dan 31. decembar 2016. godine na sudovima u BiH čekaju na rješavanje dva predmeta koja su pokrenuta na sudovima 1991. godine, četiri predmeta iz 1993. godine, jedan predmet iz 1994. godine, šest predmeta iz 1995. godine… 137 predmeta iz 2004., 164 iz 2005… 22.497 iz 2013., 34.306 iz 2014., 72.505 predmeta iz 2015. i 191.207 predmeta iz 2016. godine. Ukupno je na sudovima u BiH evidentirano 337.480 neriješenih predmeta. Radi se o građanskim, krivičnim, upravnim i izvršnim predmetima, bez komunalnih predmeta.

Od navedenog broja neriješenih predmeta njih 21.564 su krivični, 113.916 parnični, 92.778 izvršni i 109.222 su privredni, upravni, prekršajni, vanparnični i zemljišno-knjižni.

Kada su komunalni predmeti u pitanju, na dan 31. decembar 2016. godine je broj neriješenih takvih predmeta iznosio 1.776.925. Dakle, ukupan broj svih neriješenih predmeta na sudovima u BiH iznosi 2.114.405 predmeta.

Sudovi u BiH su u 2016. godini iskazali 67 krivičnih predmeta završenim zbog toga što je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja nakon podizanja optužnice, ili tokom izvršenja izrečenih krivičnih sankcija. Najviše zastarjelih krivičnih predmeta je evidentirano u Republici Srpskoj, njih 47, dok je Sud BiH evidentirao četiri, Brčko distrikt pet, a u Federaciji BiH 11 takvih predmeta.

Tužilaštva u BiH su u 2016. godini zbog zastarjelosti krivičnog gonjenja do podizanja optužnice kao završene iskazali 195 predmeta. Dvanaest predmeta je zastarjelo u ladicama Tužilaštva BiH, a u federalnim tužilaštvima je prikupljeno 158 takvih predmeta. Tužilaštva u Republici Srpskoj su evidentirala 20 takvih predmeta, a Tužilaštvo Brčko distrikta njih pet.

Organizirani kriminal

Za krivična djela organiziranog kriminala na dan 31. decembar 2016. godine je u Tužilaštvu BiH evidentirano 66 neriješenih prijava. Od ukupnog broja neriješenih prijava, 34 su zaprimljene u 2016. godini, 12 u 2015., 14 u 2014., četiri u 2013. i po jedna prijava u 2012. i 2010. godini.

Za krivična djela organiziranog kriminala na dan 31. decembar 2016. godine u Tužilaštvu BiH je evidentirana 41 neriješena istraga. Od ukupnog broja neriješenih istraga, 14 predmeta je zaprimljeno u 2016. godini, šest u 2015., tri u 2014., pet u 2013., po tri u 2012. i 2011., po dva u 2010. i 2009. godini, dva u 2007. godini i jedan u 2006. godini.

Tužilaštva u Federaciji BiH su evidentirala ukupno sedam neriješenih predmeta za krivična djela organiziranog kriminala, a tužilaštva u Republici Srpskoj četiri.

U Sudu BiH je od 2014. do 2016. godine za organizirani kriminal presuđeno 113 osoba, a 19 osoba je osuđeno na zatvorsku kaznu dužu od tri godine. Za 51 lice je presuđena zatvorska kazna u trajanju do tri godine, a za 32 lica je izrečena uvjetna osuda. Sudovi u Federaciji BiH su u 2016. godini zbog organiziranog kriminala osudili sedam osoba, a tri osobe su dobile zatvorsku kaznu dužu od tri godine. Sudovi u Republici Srpskoj su istovremeno u četiri predmeta osudili 11 osoba.

– Navedena statistika potvrđuje da ovakva kaznena politika u BiH ne može donijeti značajne rezultate na polju borbe protiv organiziranog kriminala, iako je zakonodavac snažno osudio krivična djela organiziranog kriminala, izražavajući taj stav kroz predviđanje prilično oštrih kazni za počinioce takvih delikata. Sudovi nisu koristili represiju koju im je zakonodavac stavio na dispoziciju – konstatira se u Informaciji.

Koruptivna djela

Pred Sudom BiH u periodu od 2013. do 2015. godine nije bilo presuda u kojima je za koruptivna krivična djela izrečena kazna iznad zakonom propisanog minimuma. Sud BiH je u 2014. godini donio jednu, a u 2015. godini dvije oslobađajuće presude. U 2016. godini Sud BiH je donio četiri oslobađajuće presude i 13 osuđujućih.

Kada je Tužilaštvo BiH u pitanju, na dan 31. decembar 2016. godine je evidentirano 89 neriješenih prijava, te 22 neriješene istrage. Od 2014. do 31. decembra 2016. godine je Tužilaštvo BiH donijelo 140 naredbi za nesprovođenje istrage, 90 naredbi za sprovođenje istrage, istragu je obustavilo u 40 slučajeva, a podignuto je 35 optužnica.

Sudovi u Federaciji BiH su od 2013. do 2015. godine prema pregledu pravomoćnih presuda po licima u predmetima korupcije izrekli 63 kazne zatvora, i to u 39 predmeta kazne ispod zakonskog minimuma, a u deset predmeta minimalno propisane kazne. U 2016. godini su sudovi u Federaciji BiH donijeli tri odbijajuće, devet oslobađajućih i 78 osuđujućih presuda. Sa 31. decembrom 2016. godine u tužilaštvima u Federaciji BiH bile su 592 neriješene prijave, te 22 neriješene istrage.

Rezimirajući podatke, zaključeno je da je pred sudovima u BiH za period od 2013. do 2015. godine od 125 lica kojima je izrečena kazna zatvora, 79 lica osuđeno na kaznu zatvora ispod zakonskog minimuma, a za 19 lica je propisana minimalna kazna. Uvjetna kazna je izrečena 401 licu. Od ukupno 125 lica koja su osuđena na kaznu zatvora, zaključen je sporazum sa 30 lica. Od toga su 22 osobe priznale krivicu.

Ovi statistički podaci, konstatira se u Informaciji, pokazuju da kaznena politika koju su praktikovali sudovi ne samo da ne donosi rezultate, nego djeluje stimulativno na počinitelje krivičnih djela.

/faktor.ba

Related posts