Dževad Kovač, vlasnik farme “Eko-koza” i jedan od u javnosti najglasnijih poljoprivrednika i kritičara rada Šemsudina Dedića, ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, sa ovim Ministarstvom, ali i inspekcijama ima u najmanju ruku burnu prošlost.

Priča je počela prije više od dvije godine. Naime, Kovačeva firma je od Ministarstva u vrijeme kada je njime rukovodio Jerko Ivanković Lijanović, dobila veliki novac u vidu poljoprivrednih poticaja, ali je kasnije, prije više od dvije godine, prilikom inspekcijske kontrole utroška dobijenog novca utvrđeno niz nepravilnosti. Inspekcija je tada donijela prvostepeno rješenje da Kovačeva firma novac mora vratiti u budžet, a potom je i resorni ministar Dedić drugostepenim rješenjem potvrdio odluku inspekcije, a nakon Kovačeve žalbe. Nakon toga doneseno je i rješenje kojim se Kovaču i njgovoj firmi zabranjuje dodjela poticaja u trajanju od tri godine. Kovače je godinama aplicirao i dobijao novac od resornog federalnog ministarstva.

Utvrđen niz neregularnosti

Od tada Kovač postaje dežurni tumač stanja u privredi u ovdašnjim medijima, a u njegovim analizama sve je crno i kriminalno, dok je on oštećena strana, jer kako kaže “poljoprivredom upravlja dobro organizirana mafija”. Pokretao je i upravne sporove protiv uposlenika Ministarstva kad je njemu to odgovaralo, no kad su mu po svoj prilici neki od njih išli na ruku, problema nije bilo.

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ranije se oglašavalo u javnosti u vezi Kovačevih medijskih istupa tačnije optužbi na račun rada Ministarstva, najavljivanih protesta i tome slično.

– Inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove utvrdili su stvarno stanje na terenu i nepravilnosti u dodijeljenim poticajnim sredstvima firmi “Eko-koza” Mostar koja treba da izvrši povrat dodijeljenih novčanih sredstava u budžet Federacije BiH u iznosu od 99.040,00 KM i 30.200,00 KM, za što su donesena dva drugostepena rješenja, protiv kojih je ova firma pokrenula upravni spor – naveli su iz Ministarstva u septembru 2016. godine.

Tada je Ministarstvo preciziralo da “zbog utvrđenih nepravilnosti i donesenih rješenja o povratu dodijeljenih poticajnih sredstava, firmi “Eko-koza” Mostar izdato je rješenje o zabrani apliciranja za novčane podrške u poljoprivredi i ruralnom razvoju na period od tri godine”.

-U toku su aktivnosti preispitivanja zakonskog uporišta za donošenje rješenja na osnovu kojeg firma “Eko koza” Mostar koristi 525,7 ha šumskog zemljišta, a za koje je naknadno utvrđeno da se ne plaća propisana naknada. Također, u toku su i druge zakonom predviđene mjere na sprečavanju nezakonitih radnji kako ove, tako i drugih firmi i pojedinaca. Važno je napomenuti da je firmi “Eko koza” Mostar, koja ima prijavljenog jednog zaposlenog, u periodu od 2011.- 2015. godine odobreno 525.941,00 KM na ime poticajnih sredstava, a udruženju “Tor” u navedenom periodu iznos od 17.900,00 KM. U cilju zaštite Budžeta Federacije BiH, sprečavanja nezakonitih radnji i zloupotreba od strane pojedinaca koji se lažno predstavljaju poljoprivrednicima, povećanja transparentnosti rada i uvođenja više rada u segmentu poticaja u poljoprivredi, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nastavlja aktivnosti na stabilizaciji ukupnog stanja u poljoprivredi – precizirali su tada u Ministarstvu.

Kako je potvrđeno Faktoru u Ministarstvu je, između ostalog, utrvrđeno i to da je Kovač krivotvorio akt Ministrstva, tačnije krivotvorio je njihov pečat, a radi sticanja imovinske koristi. U vezi s tim slučajem se vodi i istraga koja je pokrenuta kada je Ministarstvo o svojim sumnjama obavijestilo Federalnu upravu policije (FUP), a potom i Tužilaštvo Kantona Sarajevo.

Kako nam je portvrđeno, Kovač je dio dodijeljenog novca vratio, dio mu nikada nije ni isplaćen. U slučaju farme “Eko-koza” inspekcijskom kontrolom utvrđene su i nepravilnosti u vezi s ispunjavanjem uvjeta za klanje životinja, obradu i skladištenje proizvoda životinjskog porijekla te mnoge druge nepravilnosti gdje nije ispoštovao zakonom propisane uvjete.

Kovaču se vrlo često u kritikama pridružuje i Ermin Veladžić, predsjednik Kantonalnog udruženja proizvođača mlijeka i mesa Unsko-sanskog kantona. Inače se radi o vijećniku A-SDA u Bužimu koji u svojim javnim istupima daje politički motivirane izjave, dok argumentacija o (ne)radu Ministarstva gotovo u potpunosti izostaje.

Posljednja u nizu kritika koje su iznijeli u medijima odnose se na pojavu bruceloze kod stoke. Kovač tvrdi da su koze i ovce vakcinisane “neupotrebljivim vakcinama, a da je Dedić dobio zadatak da u ime nekih lobija uništi stočarstvo”.

U nezvaničnom razgovoru sa službenicima Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, rečeno nam je da je priča o brucelozi “prenapuhana”, ali da je činjenica da je ima u Srednjobosanskom-kantonu, Zeničko-dobojskom kantonu…

– Međutim, ta je stvar nadležnost inspekcija, nije naša isključiva nadležnost. Problem je inspekcijski nadzor nad kretanjem i obilježavanjem stoke – tvrde u Ministarstvu te dodaju da po svim parametrima nije riječ o alarmantnoj situaciji i da ona ne odudara od sličnih pojava u drugim zemljama i situacije iz ranijih godina.

Ima bruceloze, ali nije alarmantno

Iz Vlade SBK danas su saopćili da je četrdeset pet osoba oboljelo je od bruceloze u tom kantonu, a kantonalna Vlada zatražila je danas od svih nadležnih institucija da uvedu više discipline i bolji nadzor kada je riječ o kontroliranju zdravlja, vakcinisanju i kretanju stoke.

– Zaključno s ovim mjesecom, imamo 45 registriranih oboljelih i postoje sumnje da je taj broj veći. To je vrlo veliki broj, ukoliko se zna da smo u 2015. godini imali devet oboljelih, 2016. godine 31 zaraženog, a prošle godine 69 oboljelih – kazao je Nikola Grubešić, ministar zdravstva, dodavši da je najveći broj zaraženih osoba na području Travnika.

Grubešić je kazao kako mu je u razgovorima s nadležnima u kantonalnom Zavodu za javno zdravstvo rečeno da bruceloza u SBK-u nema epidemijski karakter te da stručnjaci predviđaju da će razvoj bolesti stagnirati i da će se broj oboljelih smanjiti.

Vlada SBK-a zatražila je danas da se obrati veća pozornost kada je riječ o ovoj zaraznoj bolesti, da se naprave registri stada i spriječi nomađenje u ovoj fazi bolesti, te je pozvala stočare da izvrše obvezno vakcinisanje životinja.

Ministar poljoprivrede Salkan Merdžanić smatra kako situacija u SBK-u nije alarmantna, iako je teška na području općine Kiseljak, gdje je proglašeno stanje prirodne nepogode, te eutanazirano više od stotinu životinja.

– U SBK-u imamo između 150 i 160 zaraženih grla sitne stoke i pet grla krupne stoke, a najveći broj od toga bilo je u Kiseljaku, i to u jednom stadu. Dakle, želim da kažem da nije alarmantna situacija, izuzev općine Kiseljak gdje su propisane posebne mjere i date upute o daljnjem postupanju – kazao je Merdžanić.

Na sjednici Vlade mogle su se čuti i tvrdnje da veterinari nisu na adekvatan način kontrolirali zdravlje životinja, da su i stočari izbjegavali kontrole i vakcinisanje životinja, ali i da se pojavila informacija da nema dovoljno vakcina protiv bruceloze.

Poticaji i prijašnji dugovi

Inače, u ranijem intervjuu za Faktor, ministar Dedić je rekao da su dugovanja koje je ovo ministarstvo naslijedilo od prethodne vlade, a riječ je o blizu 50 miliona KM, u potpunosti sanirana. Dio duga, podsjeća Dedić, nastao je zbog zloupotreba i nezakonitog dodjeljivanja poticajnih sredstava.

– Dugovanja za proizvodnje koje smo naslijedili su u ovom trenutku u potpunosti sanirana, osim onih slučajeva gdje je bila potrebna dodatna kontrola i provjera. Dio ovog duga je, nažalost, nastao kao posljednica zloupotreba i nezakonitog dodjeljivanja poticajnih sredstava. Sanacija je trajala nepune tri godine. U januaru smo konačno isplatili poljoprivrednicima 7,7 miliona KM kroz rebalans budžeta za 2017., a u budžetu za ovu godinu smo izdvojili posebnu stavku od još 11,5 miliona KM. Na taj način smo se riješili čitavog tereta koji je iza sebe ostavila prethodna Vlada. Sada, nakon što je dug saniran, moći ćemo konačno u potpunosti da stabilizujemo sva plaćanja, bez prenošenja dugovanja iz godine u godinu. Naš cilj je ustanovljenje fiksnih rokova isplate što je jedan od dugogodišnjih zahtjeva poljoprivrednika – kazao je ranije Dedić za Faktor.

/faktor.ba