Na graničnom prijelazu Hadžin Potok u Cazinu prestaje važiti odluka o međunarodnom saobraćaju

Graničnom prijelazu Hadžin Potok u Cazinu večeras iza ponoći vraća se status prijelaza za pogranični promet i prestaje važiti odluka o međunarodnom saobraćaju putnika, potvrdili su za Klix.ba u Graničnoj policiji BiH.

Prvog dana mjeseca augusta status graničnog prijelaza Hadžin Potok-Bogovolja na relaciji Cazin-Slunj promijenjen je iz pograničnog u prijelaz za međunarodni putnički saobraćaj.

Ta odluka obradovala je brojne Krajišnike zaposlene van granica BiH, koji skoro svakog vikenda dolaze u domovinu, suočavajući se s ogromnim gužvama na graničnim prijelazima Maljevac i Izačić, ali i lokalno stanovništvo koje je moglo prelaziti granicu samo uz odgovarajuće propusnice.

Iako je odluka bila privremenog karaktera, odnosno na tri mjeseca, svi su se potajno nadali da će Hadžinom Potoku, nakon 1. novembra biti produžen status prijelaza za međunarodni saobraćaj.

Međutim, to se nije dogodilo.

“Odlukom Mješovite komisije za praćenje provođenja Ugovora između BiH i Republike Hrvatske o graničnim prijelazima određen je privremeni međunarodni saobraćaj putnika preko graničnog prijelaza Hadžin Potok – Bogovlja od 1.8.2017. u trajanju od tri mjeseca. U skladu s navedenim, graničnom prijelazu Hadžin Potok – Bogovlja od 1.11.2017. vraća se stalni status prijelaza za pogranični promet”, istakli su za Klix.ba iz Granične policije BiH.

Da je granični prijelaz Hadžin Potok u značajnoj mjeri rasteretio tri preostala krajiška granična prijelaza (Izačić, Ripač i Maljevac), govore i podaci o registrovanim prelascima u protekla tri mjeseca.

“U periodu od 1.8.2017. do 25.10.2017. službenici Jedinice granične policije Velika Kladuša evidentirali su prelazak državne granice (ulaz i izlaz) preko GP Hadžin Potok – Bogovolja 42.815 osoba i 18.125 vozila“, kazali su u Graničnoj policiji BiH.

Podsjećamo, Krajišnici godinama negoduju zbog malog broja graničnih prijelaza smještenih u ovoj regiji, iako je Bosanska krajina najzapadniji dio države i geografski najbliža zemljama Zapadne Evrope, pa bi, sljedeći tu logiku, na tom području trebao biti najveći protok ljudi i robe ka zemljama EU.

Osim toga, veliki broj Krajišnika je na privremenom ili stalnom radu u Evropskoj uniji, a nemali broj njih svakog vikenda boravi na svom ognjištu u Cazinu, Bužimu ili Velikoj Kladuši. Paralelno s tim se muče i s gužvama na granicama.

Pokušali smo kontaktirati i članove Mješovite komisije kako bismo pokušali saznati više informacija o sudbini ovog graničnog prijelaza, no njen predsjednik Božo Zovko nije htio davati izjavu, istakavši da je državni službenik i da nije dužan komunicirati s medijima.

Related posts