Kada je 2011. godine odlukom Vlade Federacije BiH osnovan Nacionalni park Una, malo ko je mogao predvidjeti da će upravo ova institucija biti ključni faktor razvoja turizma i Unsko-sanskog kantona. Od prvog dana na čelo danas najvećeg krajiškog brenda, imenovan je Amarildo Mulić koji je i najzaslužniji za njegovu promociju i dobar glas u zemlji i regionu. Mulić ističe kako su počeci bili izuzetno teški, ali je snaga volje, htijenja i želje da se Bihać i Unsko-sanski kanton izdignu iznad prosjeka, a veliki prirodni resursi stave u funkciju turizma, bili ključni faktor njegovog i uspjeha ekipe ljudi koji su s njim danonoćno radili na brendiranju, ne samo Nacionalnog parka Una, već i turističkih potencijala Krajine.
Napravili ste od zapustane prirode turistički brend Krajine i Bosne i Hercegovine. Je li bilo teško?
– Krenuli smo od nule i nismo imali niti jednog uputstva, kancelariju i računar, niti jednu oznaku postojanja Nacionalnog parka Una. Međutim, sa vizijom i razumijevanjem, te borbom koja je bila dugotrajna i koja još uvijek traje, uspjeli smo da stvorimo svijest kod većine naših građana da prirodne vrijednosti, posebno gornjeg toka rijeke Une – Nacionalnog parka Una, predstavljaju vrijednosti ne samo za lokalno stanovništvo i grad Bihać, već je to jedna šira vrijednost za Unsko-sanski kanton i Bosnu i Hercegovinu u okviru koje, kroz zaštitu i očuvanje prirodnih i drugih vrijednosti, možemo ostvariti velike benefite, ne samo za pojedince koji se bave pružanjem usluga i prodajom proizvoda u turizmu, ugostiteljstvu i drugim uslužnim djelatnostima, nego da ostvarimo društvene sveukupne benefite za razvoj cjelokupnog turističko-ugostiteljskog sektora. Mi polako ulazimo u osmu godinu od operativne uspostave i razvoja Nacionalnog parka Una i možemo kazati da su vidljivi društveni efekti kad je u pitanju razvoj turističko-ugostiteljskog sektora, zbog čega mogu neskromno reći da, kada je u pitanju javni sektor na ovim prostorima u zadnjih osam godina, jedina pozitivna priča je Nacionalni park Una koji daje efekte i rezultate, pored našeg posla kojim se bavimo a to je zaštita i očuvanje prirodnih i svih drugih vrijednosti u zaštićenom području.
Koji su rezultati postojanja i rada Nacionalnog parka Una u ovih osam godina?
– Vidljivo je da su investicije na području grada Bihaća i Unsko-sanskog kantona, pretežno vezane za turistiško-ugostiteljske kapacitete i s tim u vezi mi bilježimo izuzetan rast od 2011. godine do danas, kad je u pitanju broj posjeta ovom zaštićenom području. Od 2.500 posjeta koje smo imali 2011. godine sa plaćenom uslugom Nacionalnom parku Una, prošle godine smo došli do 85.000 posjeta. Dakle, mi iz godine u godinu bilježimo porast kada je u pitanju broj posjeta i svaka godina za nas je bila rekordna po broju posjeta. Evo prije neki dan smo prešli tu prošlogodišnju cifru od 85.000 posjeta, tako da očekujemo da ćemo do kraja godine imati oko 100.000 posjeta sa plaćenom uslugom Nacionalnom parku Una i ostvariti nekih 10-15 % povećanja u odnosu na prethodnu godinu. Kada procentualno uzmemo povećanje od 2011. godine do danas, to je povećanje od preko 4000 procenata u broju posjeta i naravno to već postaje ozbiljna brojka kad je u pitanju i cjelokupni sektor turizma. To su prepoznali ljudi iz privatnog sektora i iz oblasti turističko-ugostiteljskog sektora, zbog čega imamo sve više modernih, kako smještajnih, tako i uslužnih kapaciteta, eko sela, kampova, ali i sve više malih iznajmljivača apartmana na području Unsko-sanskog kantona. Dakle, sve više stanovništva višak stambenog prostora pretvara u sobe, apartmane ili se bavi nekim drugim vrstama turističkih i uslužnih djelatnosti ili upražnjavaju neke druge djelatnosti koje su opet vezane za turistički promet od prodaje turističkih usluga, poljoprivrednih usluga i proizvoda, prerađenih poljoprivrednih proizvoda, suvenira i svega onoga što je interesantno jednom posjetiocu koji dođe na neku turističku destinaciju i želi da ponese uspomenu, kupi neki proizvod organskog porijekla i ta potrošnja je sve veća na Unsko-sanskom kantonu koji je upravo zahvaljujući razvoju Nacionalnog parka Una, postao među prvih deset destinacija u Bosni i Hercegovini.
Nacionalni park Una i Krajina bogati su kulturnom-historijskim nasljeđem i prirodnim ljepotama. Šta najviše privlači turiste i koje destinacije najviše posjećuju?
– Jedna od top destinacija svakako je Štrbački buk, čija visina iznosi 24 metra,. To je najviši vodopad na rijeci Uni sa svim svojim karakteristikama, sedrenim barijerama, priodom i ljepotom okoliša koji se utapa u šumska bogatstva koja se nalaze u tom području i kao takav predstavlja izuzetno vrijednu destinaciju kada je u pitanju posjeta i boravak na području Nacionalnog parka Una. Mi smo stvorili uslove za jedan cjelodnevni boravak na tom području i za izlete, tako da imamo sve više posjetioca na Štrbačkom buku. Ne manje vrijedna destinacija i atrakcija je Martin Brod i vodopad Milančev Buk u mjestu Martin Brod. To je najveći vodopad po površini na rijeci Uni i Nacionalnom parku Una. Naravno, tu je i naselje Kulen Vakuf, kao središnji dio Nacionalnog parka Una, koje sa svojim privednim vrijednostima, posebno sa svojom turističko-ugostiteljskom ponudom koja je, zahvaljujući lokalnom stanovništvu koje se uključuje u turistički promet i pruža usluge prodajući svoje proizvode na kućnom pragu, iz godine u godinu sve bolja i bolja. I naravno, imamo te kulturno-historijske vrijednosti koje još uvijek nisu valorizirane onako kako bi trebale biti. Imamo najočuvaniji srednjovjekovni grad Ostrovica, koji je smješten iznad Kulen Vakufa do kojeg, nažalost, vodi veoma teška i nepristupačna makademska cesta. Osim toga, moram istaknuti dva veoma bitna spomenika kulture, odnosno vjerska objekta a to je Manastir Rmanj u Martin Brodu, koji datira iz 15. vijeka i džamija Sultan Ahmeda Drugog u Kulen Vakufu, koja datira s početka 16. vijeka. Sa aspekta kulturno-historijskih vrijednosti, pored ostalog imamo i mnogo ostataka starih gradova na području Nacionalnog parka Una, kao što su stari grad Orašac, stari grad Rmanj u Martin Brodu, zatim stara osmanska utvrda Hvala koja datira iz 17. vijeka, gdje ustvari postoji mogućnost razvoja kulturno-historijskog turizma koji bi se bazirao na srednjovjekovnim gradovima i utvrdama. Havala dolazi od turske riječi „hava“ što znači zrak, tako da možemo razmišljati o tome da sa stručnjacima iz te oblasti razvijamo i zdravstveni turizam u Nacionalnom parku Una i boravak u zdravoj prirodi i zdravom okolišu što predstavlja osnovu i za zdravstveni turizam. Imamo i sportsko-rekretivne oblike turizma kao što je sportski ribolov, guščarenje, revire za flaj fišing, ali isto tako i za one ribolovce koji nisu vješti za mušičarenje imamo revire za sportski ribolov. Imamo preko 200 km označenih pješačkih i biciklističkih staza i mogu reći da sve više turista dolazi biciklima i upražnjavaju svoje slobodno vrijeme rekreirajući se na području Nacionalnog parka Una, ali isto tako sve više i lokalnog stanovništva, mladih ljudi koji upražnjavaju ovaj vid boravka u prirodi i naravno ono što me vesli jeste sve veći interes turističkih agencija za područje Nacionalnog parka Una, uvažavajući i prisutnost destinacija, svjetskih turističkih destinacija kad je u pitanju Nacionalni park. Imamo tu blagodat velike blizine Nacionalnom parku Plitvička jezera, Krka, Sjevrni Velebit i ustvari, turisti mogu za čas doći sa mora do Plitvica, vidjeti Unu, osjetiti određene čari, upražnjavati određene aktivnosti na zaštićenom podrčju, ali isto tako i vidjeti i gradove na ovom području od grada Bihaća, pa i ostalih gradova koji egzistiraju na području Unsko-sanskog kantona.
Koji su planovi za budućnosti i šta je sve još potrebno uraditi da Krajina doživi neku vrstu turističkog procvata i razvoja svih vrsta turizma?
– Zajedničkim radom ubuduće treba da animiramo sve nadležne institucije da ulože u infrastrukturu na području Nacionalnog parka Una, prvenstveno u putnu infrastrukturu. Na tome se već nešto uradilo, bit će konkretnih pomaka do kraja iduće godine. Konkretno, radi se o već postojećim putevima u najposjećenijoj zoni Štrbački buk, zatim završetak puta Kulen Vakuf-Martin Brod i onda ćemo stvoriti ambijent za bolje upravljanje tim posjetilačkim zonama, dobit ćemo ambijent za još bolju zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti. Na takav način i kroz tu vrstu ulaganja u infrastrukturu ovdje, prvenstveno onu putnu, mi želimo stvorili uslove da Nacionalni park Una sa 100.000 posjeta, približimo cifri 200.000 posjeta. Što znači razvoj, ne samo razvoj Nacionalnog parka Una, nego cjelokupnog kantona, jer tih 200.000 posjetioca sadašnja infrastruktura turističko-ugostiteljskog sektora ne može sebi priuštiti. Samim tim bi neminovno došlo do investicija u turističko-ugostiteljske kapacitete, zapošljavanja, izgradnje i na kraju na neki način bi isto tako utjecali na zaustavljanje odlaska ljudi sa ovih prostora u Europu i druge zemlje. Također je potrebno ulagati u adrenalinske oblike turizma. Nacionalni park Una treba da bude okosnica razvoja kad je u pitanju turističko-ugostiteljski sektor Unsko-sanskog kantona. On to i jeste, ali moramo planski da definiramo sve subjekte i destinacije kako bi ih adekvatno uvezali i prezentirali, te da konkretno realiziramo i kreiramo pakete koje ćemo nuditi turističkim agencijama, koje sve više pokazuju interes za ukuljučivanje ovog dijela BiH i Nacionalnog parka Una u svoje programe. U posljednje vrijeme se otvara i azijsko tržiste, pogotovo kad je u pitanju kinesko tržište, jer nedavno je ratificiran sporazum o bezviznom režimu između Kine i Bosne i Hercegovine, što će nam u narednom priodu itekako puno značiti sa aspekta razvoja turizma i povećanja posjeta iz ove najmnogoljudnije zelje na svijetu. Uz primjenu kriterija zašite i očuvanja prirode i prirodnih, kao i svih ostalih vrijednosti, možemo se veoma dobro pozicionirati na turističkoj mapi regiona i od toga ostvarivati još veće i kavlitetnije benefite.
Izvor: Al Jazeera
