Jedan broj uzgajivača malina u FBiH trenutno prolazi kroz izuzetno težak period jer su sa njima vlasnici hladnjača raskinuli ugovore, ne žele im otkupiti maline i proizvođači sada nemaju gdje sa svojim voćem koje propada na tone.
Šemsudin Dedić, federalni ministar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo komentirajući probleme malinara je rekao kako je njegovo Ministarstvo uvelo više mjera za podršku malinarima. Naglašava kako je glavni problem malinarstva nastao zbog poremećaja na svjetskom tržištu, pada cijena ali i nespremnosti svih nivoa vlasti da sistemski postave stvari.
Mogućnost da se u 27 općina imaju hladnjače
– Imali smo intenzivan razvoj malinarstva u našoj zemlji. Međutim, s druge strane 50 posto naših malina mi izvozimo u Srbiju, koju ona prerađuje, sortira i po većim cijenama prodaje na svjetskim tržištima. Mi iz Ministarstva smo željeli sistemski postaviti stvari i u toku prošle godine kroz projekte IFAD-a imali smo mogućnost da u 27 općina u Federaciji imamo hladnjače, odnosno, skladišne kapacitete koji će pomoći našim proizvođačima maline. Međutim, od 27 općina samo je šest prihvatilo da Vlada FBiH kroz ovaj projekat obezbjedi 70 posto grant sredstava- rekao je Dedić.
Ukazuje da je upravo posljednjih dana najviše prigovora uzgajivača malina na činjenicu da nemaju gdje skladištiti maline.
– Također, u programu za ovu godinu mi smo uveli mjeru za podršku proizvođačima maline, međutim nismo mogli ići ispod minimuma koji je propisan zakonima o novčanim podrškama a to je 0,5 hektara. Malinarstvo je najviše razvijeno u Unsko-sanskom, Srednjobosanskom i Zeničko-dobojskom kantonu. Svaki od njih ima značajnu podršku. Tako USK je imao prošle godine 45 feninga po kilogramu maline poticajna sredstva. Glavni problem malinarstva je zbog poremećaja na svjetskom tržištu pad cijene ali isto tako nespremnost svih nivoa vlasti da sistemski postavimo ovu stvar i onda se uvijek sva problematika usmjerava prema Federalnom ministarstvu poljoprivrede. Mi ne bježimo – poručio je Dedić.
Jasminka Hadžiabdić predsjednica Upravnog odbora Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH nam je potvrdila da malinari na terenu imaju najviše problema sa vlasnicima hladnjača.
– To su privatne firme koje koriste stanje na terenu. Neke firme su se povukle. Imate prazan prostor, dio Tuzlanskog kantona, poput Živinica koji uopće nemaju svog otkupljivača. Imate i dole oko Maglaja, Žepča, gdje uzgajivači imaju dosta problema i sa ambalažom. Nemaju u šta da naberu maline i nemaju kome da prodaju. Ograničeni su, zaustavlja im se berba. Postavljaju se neki uslovi, a bilo bi ljudski da se razgovara, da se malina smjesti. Ovako, malina propada – govori nam Hadžiabdić.
Kaže da zbog situacije ne bi nikoga prozivala.
Kada je problem, svi se povlače
– Malina je uglavnom i krenula tako u jednoj ekspanziji koja nije kontrolisana. Najbolje bi bilo reći “kriva je država”, ali ja to ne mogu. Ali da je izostala strategija i strateški pristup ovoj grani, jeste. I definitivno ako se razmišlja da nešto dugoročno opstane, onda se treba i država potruditi da to iskontroliše. Kada je problem, svi se povlače. Nadamo se da će nadležno federalno ministarstvo što prije pozvati ljude koji imaju hladnjače da se nađe način da se malina primi i da se nastavi dogovor na koji način, a najgora opcija je da malina propada napolju – rekla nam je Hadžiabdić.
Izvor: Faktor
