Krajišnici i Sarajlije mogu imati “samo” dva pištolja, Hercegovci pun podrum

Stanovnici Zapadnohercegovačkog i Livanjskog kantona te Republike Srpske zakonski mogu imati neograničen broj legalno prijavljenih pištolja, revolvera i pušaka.

Oni u zakonima o oružju i municiji, za razliku od drugih kantona, ne predviđaju koji je najveći broj komada oružja za ličnu zaštitu ili za lov.

Dvanaest različitih zakona

Posjedovanje i korištenje legalnog naoružanja regulirano je kantonalnim zakonima u Federaciji BiH, od kojih se neki nisu mijenjali duže od 15 godina, te entitetskim zakonom u RS-u. U FBiH je zakon kojim bi se pokušalo usuglasiti deset različitih kantonalnih zakona prošao Zastupnički dom, ali je zapeo u Domu naroda Parlamenta FBiH i upitno je hoće li biti i donesen zbog protivljenja “prijenosu nadležnosti” s nivoa kantona.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova FBiH, koje je predlagač zakona, u obrazloženju su to odbacili i naveli da se radi samo o tome da oružani listovi važe za cijelu FBiH, bez obzira koji kantonalni MUP ih je izdao. Današnji zakoni su u nekim dijelovima potpuno neujednačeni.

Tako u Tuzlanskom kantonu fizička osoba može imati najviše jedan pištolj, jedan revolver, pet komada lovačkog oružja za koje su mu izdane isprave o oružju i pet komada sportskog oružja za aktivne članove sportskih streljačkih organizacija. Ukupno 12 komada.

U Sarajevskom kantonu fizička osoba može imati najviše jedan pištolj i jedan revolver za koje mu je izdat oružni list, izuzev članova streljačkih organizacija. Nije precizirano koliko neki lovac može imati lovačkih pušaka.

Prema nedavno usvojenim izmjenama zakona, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu je sad moguće posjedovati 12 komada naoružanja, odnosno pet pištolja i sedam lovačkih pušaka. Vlasti tvrde da je time zakon u potpunosti usklađen sa zakonima koji vrijede u zemljama članicama Evropske unije.

Prije toga, situacija je bila kao u Zapadnohercegovačkom i Livanjskom kantonu u kojima, uz RS, nikome nije bilo zakonski zabranjeno imati teoretski neograničen broj pištolja i lovačkih pušaka.

U ostalim kantonima situacija je manje-više slična. U Unsko-sanskom kantonu fizička osoba može imati “najviše dva komada vatrenog oružja za ličnu zaštitu koji ne mogu biti iste vrste i kalibra”. Limit na broj lovačkih pušaka teoretski ne postoji.

Zakon u Zeničko-dobojskom kantonu predviđa da neka osoba može imati najviše jedan pištolj i jedan revolver, za koje mu je izdat oružni list, izuzev članova sportskih streljačkih organizacija. Ni u ovom kantonu se ne spominje broj lovačkih pušaka. Isti zakon je i u Posavskom kantonu te u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde.

Što se tiče Brčko distrikta BiH, stanovnici mogu imati najviše jedan pištolj, jedan revolver i pet komada lovačkog oružja. U Republici Srpskoj Zakon o municiji i oružju ne predviđa koliko pištolja i lovačkih pušaka neki građanin može imati, s tim što se onima koji imaju deset i više komada različitog registriranog oruža izdaje kolekcionarska dozvola i on mora za to ispuniti određene uvjete za smještaj i čuvanje.

Teoretski, jedna četveročlana porodica može imati “pun tavan” oružja u ZHK, LK i RS-u, a u ostalim kantonima od osam do čak 48 komada pištolja i pušaka.

Lovački ispit i dokaz o ugroženosti

Odobrenje za nabavljanje lovačkog oružja i municije te oružni list se po važećim zakonima može izdati “samo licu koje je položilo lovački ispit i član je lovačke organizacije”.

Što se tiče posjedovanja pištolja, osoba bi prvo morala u nadležnom kantonalnom MUP-u dokazati da je njegova “lična sigurnost ugrožena ili bi mogla biti ugrožena u tolikoj mjeri da mu za njegovo osiguranje treba oružje” ili ukoliko “zbog naravi posla ili okolnosti u kojima ga obavlja postoji potreba za nabavljanjem oružja”.

Također, oružje može imati osoba koja je navršila 21 godinu, a za nabavljanje streljačkog i lovačkog oružja 18 godina života. Svi zakoni zabranjuju nošenje oružja na javnom mjestu, od ulica preko javnog prijevoza do ugostiteljskih objekata, a lovci moraju izvan lovnog područja nositi oružje u posebnim futrolama ili koferima. Zakon drugačije tretira lovačka i streljačka društva, kao i zaštitarske firme kojima se u svim kantonima kao i u RS-u i Brčkom, dozvole izdaju “prema potrebi” i na osnovu broja članova.

O nelegalnim arsenalima oružja u BiH se tek nagađa, a godinama kruže procjene da u BiH imamo oko 750.000 komada nelegalnog oružja. Po službenim podacima iz 2016. godine, članovi lovačkih udruženja u RS-u imaju oko 200.000, a u FBiH oko 150.000 registriranih pušaka. – piše faktor.

Related posts