Katolici danas slave Uskrs: Dan podsjećanja na Kristovo uskrsnuće

Noć uoči uskrsne nedjelje slavi se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi.

U zapadnom kršćanstvu priprema za Uskrs je korizma. Ona traje četrdeset dana i obilježena je mirovanjem, tišinom, kajanjem, postom i razmišljanjem i Kristovu životu, posebno o muci i smrti na krstu. Sedmica prije Uskrsa naziva se Velikom sedmicom. Ona je vrhunac korizme, a započinje Cvjetnicom, nedjeljom muke Gospodnje, kada se slavi Isusov ulazak u Jeruzalem. Tada se u crkvu nose grančice na balagoslov/posvetu.

Tokom cijele korizme naročito je intenzivirana pobožnost Krsnog puta koja se održava svakoga petka u večernjim satima, a u mnogim mjestima Krsni put se u velikoj procesiji održava upravo na Veliki petak.

Centralni dan Velike sedmice je Veliki petak, dan na koji je Isus umro na krstu. Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Na Veliki petak, ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje. Oltar je bez krsta, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci. Post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Ne jede se meso toplokrvnih životinja niti mesne prerađevine, a dopušten je jedan cjeloviti obrok.

Sam dan Uskrsa posebno je svečan i u porodicama je obilježen bogatim trpezama, obvezno obojenim kuhanim jajima, što je posebna radost za mlade kada se tamiči čije je jaje čvršće u običaju “tucanja” kuhanim kokošjim jajima. U nekim mjestima organizira se i pravo takmičenje odraslih u ovoj disciplini.

Za Uskrs se odlazi na jutarnju misu ili se na Veliku subotu odlazi na svečano vazmeno bdjenje. Na sam Uskrs tradicionalno se blaguje šunka, često domaći hljeb, te kolači.

Hrana se prije blagovanja odnosi u crkvu na uskrsnu misu gdje je svećenik blagoslovi, a potom vjernici odlaze kućama na uskrsni objed i slavlje. Tradicionalna uskrsna jela su: pinca, sirnica, razne uskrsne pogače ukrašene pisanicama, peciva, kuhana šunka i šunka pečena u hljebu s mladim lukom, hrenom i rotkvicama, kuhana kokoš s domaćim rezancima, kuglof, rožata i dr.

Blagdan Uskrs se ne slavi svake godine u isto vrijeme. Katolička crkva slavi Uskrs u prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca (uštap). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. marta i 25. aprila, to znači da blagdan Uskrsa može biti samo unutar tog vremena.

Porijeklo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga ropstva i prelazak preko Crvenog mora.

Related posts