Od prestanka rata deminirano je tek 17,5 kvadratnih kilometara, odnosno uklonjeno je 7. 500 minsko-eksplozivnih sredstava
Na području Unsko-sanskog kantona još uvijek je oko 100 kvadratnih kilometara sumnjivo opasne površine i neophodan je zajednički angažman lokalnih i kantonalne vlasti, te privrednih subjekata, rečeno je na okruglom stolu “Mine, stalna prijetnja građanima i kočnica razvoja USK”, koji je u povodu Međunarodnog dana borbe protiv mina orgaizirala Vlada Unsko-sanskog kantona (USK).
– S obzirom na to da smo poslije rata imali 131 osobu s teškim povredama i 48 poginulih ljudi od dejstva mina, itekako smo svjesni ovog problema. Zajedno sa strukom želimo što prije naći rješenje ovog problema. Kantonalna vlada je itekako opredijeljena za čišćenje ovog dijela BiH od minsko-eksplozivnih sredstava i u tu svrhu smo ove godine izdvojili 400.000 KM, ali nam je neophodna podrška općina i gradova, kao i privrednih subjekata – rekao je premijer USK Mustafa Ružnić.
Od prestanka rata deminirano je tek 17,5 kvadratnih kilometara, odnosno uklonjeno je 7. 500 minsko-eksplozivnih sredstava. Istaknuto je kako ti podaci nisu ni blizu zadovoljavajućeg nivoa.
– Gotovo 2,5 posto površine Unsko-sanskog kantona blokirano je minama, a u nekim općinama je zbog sumnje na opasnost od mina blokirano oko pet posto ukupne površine tih općina. Najugroženiji su Bihać, Sanski Most, Bosanska Krupa i Velika Kladuša. Treba napomenuti da smo u protekloj godini riješili problem s minama u općini Bosanski Petrovac – riječi su direktora Regionalnog ureda BiH MAC Bihać Aladina Bajraktarevića.
Najavljeno je kako bi se u slučaju poštivanja određenih obećanja i planova, problem s minama u ovoj godini trebao riješiti u Cazinu, te općini Bužim. Nešto slično je najavljeno i za Nacionalni park Una, ali samo u slučaju maksimalne podrške viših nivoa vlasti i Federalne uprave civilne zaštite, čime bi se u dobrom dijelu uklonila i kočnica strateškog turističkog razvoja ovog dijela države.
Izvor: Fena
