EPIDEMIOLOZI javljaju da trenutno u Hrvatskoj, kao i u Europi, hara gripa tipa A.
Do proteklog vikenda prijavljeno je 1125 slučajeva, najviše na području Dubrovačko-neretvanske županije. No stručnjaci smatraju da će nove brojke, koje će biti objavljene u srijedu, biti višestruko veće te da je stvaran broj oboljelih, od kojih se mnogi ne javljaju liječnicima, još značajno veći.
Ovosezonsku gripu, ovisno o geografskom području, podjednako uzrokuju dva virusa tipa A – H1N1 i H3N2. U Hrvatskoj dominira H1N1, a u nekim drugim krajevima Europe H3N2. Za oba navedena tipa zaštitu pružaju i trovalentno i četverovalentno cjepivo protiv gripe – zbog čega cijepljenje ima smisla, čak i sada, za vrijeme povećanog vala. Prema WHO-u, sezonska gripa godišnje može uzrokovati oko 650.000 smrti. Ne postoji učinkovit lijek protiv nje, osim cijepljenja. Nažalost, ni cijepljenje ne predstavlja sto-postotnu zaštitu jer učinkovitost cjepiva ovisi o tome koliko je dobro pogođen virus koji će dominirati u sezoni, a koji stalno mutira.
Virus tipa B ove sezone ima vrlo nisku pojavnost.
Navedene činjenice zvuče zlokobno jer se virusi gripe iz skupine A smatraju opasnijima od onih iz skupina B i C. No malo ljudi zna zašto je to tako. Razloga je više, a uglavnom se mogu objasniti težinom simptoma, epidemijskim potencijalom i brzinom mutacija.
Simptomi
Gripa ima simptome po kojima je razlikujemo od običnih prehlada. Oni mogu biti vrlo teški, a za osjetljive skupine, kao što su primjerice stariji ljudi, bolesnici s kroničnim bolestima ili trudnice, koji imaju oslabljeni obrambeni sustav, mogu biti opasni po život. Jedna od najopasnijih posljedica gripe je upala pluća koja može biti virusna ili bakterijska. No postoji cijeli niz drugih komplikacija u kojima mogu nastradati brojni organi.
Virus tipa A često izaziva teže simptome od virusa tipa B, a osobito tipa C. Uzrokuje respiratorne simptome kao što su kašalj, curenje nosa, kihanje i grlobolja.
Također uzrokuje druge tjelesne simptome karakteristične za gripu kao što su dugotrajna i znatno povišena temperatura, bolovi u mišićima i zglobovima, glavobolja, zimica i opća slabost.
Virus tipa B uzrokuje nešto blaže simptome, kako respiratorne tako i one ostale. No oni ipak mogu biti jaki i ozbiljni, a razlikuju se od osobe do osobe pa je zapravo vrlo teško tip virusa razlikovati samo po jačini simptoma.
Virus tipa C uglavnom uzrokuje samo blaže, respiratorne simptome. Iako je riječ o gripi, oni su često sličniji simptomima prehlade.
Postoje još i virusi gripe tipa D, no oni ne uzrokuju bolest kod ljudi.
Potencijal za širenje
Virus tipa A ima veliki epidemijski potencijal. Jedan od ključnih razloga za to je činjenica da može zaraziti više različitih životinja, kako sisavaca tako i ptica, od kojih mnoge dolaze u bliski kontakt s ljudima. Primjerice, on napada svinje, perad i divlje ptice. Česti izvori novih sojeva tog tipa virusa zbog toga su Kina i Meksiko u kojima je bliska interakcija ljudi s peradi i svinjama vrlo uobičajena.
Virus tipa B ima manji pandemijski potencijal. Jedan od razloga je to što se tipom B može zaraziti značajno manje životinja, uglavnom tvorovi i morski lavovi.
Izvor: .index.hr
