Hrvatska je 2018. donijela Zakon o upravljanju državnom imovinom, kojim je našu imovinu dala pod najam na 30 godina, što znači zauvijek, kaže Atajić.
Pravo države na njenu imovinu ozbiljno je ugroženo kako unutar, tako i izvan Bosne i Hercegovine. Najdrastičniji primjer predstavlja slučaj blokiranja i onemogućavanja povrata imovine BiH posredstvom propisa o zabrani raspolaganja i upravljanja državnom imovinom u Hrvatskoj, a poznato je da se na hrvatskoj obali nalaze brojna bh. odmarališta.
Prebacivanje odgovornosti
Uvodničari jučerašnje redovne sesije Krug 99, pravobranilac BiH Ismet Velić i profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Larisa Velić, kazali su da je zaštita državne imovine jedino moguća putem adekvatnog angažovanja domaćih i međunarodnih institucija. To podrazumijeva donošenje propisa na nivou države, kojim bi se propisala osnovna pitanja vlasništva i državne imovine te korištenje raspoloživih sredstava, kao i vođenje postupaka pred domaćim i međunarodnim sudovima.
Međutim, advokat Zajednice za odmor i rekreaciju BiH Ramo Atajić za Oslobođenje kaže da država nema volje i želje da riješi to pitanje, “budući da su svi umiješani u prljave poslove”. Navodi da je upravo pravobranilac BiH Velić osoba koja je trebala pokrenuti postupak povrata imovine u ime države te podnijeti tužbu.
– Umjesto toga, on sada otprilike svaljuje odgovornost na druge po principu “muko moja, pređi na drugoga”, kaže Atajić.
Dodaje da su sva bh. odmarališta u Hrvatskoj već iznajmljena, a BiH nema nikakvu korist od toga.
– Iznajmljeno je na 30 godina, što znači dato zauvijek, jer po Zakonu o vlasničkim pravima, taj ko posjeduje tu imovinu na 20 godina, ima pravo da se uknjiži kao vlasnik, naglašava Atajić.
Uvodničari su na sesiji Kruga 99 podsjetili da je odgovarajuća zaštita državne imovine izostala i u postupcima pretvorbe prava, uspostave katastra nekretnina u Republici Srpskoj ili harmonizacije podataka katastra i zemljišne knjige u Federaciji BiH. Tako se, kako je istakla prof. Velić, u FBiH pojavljuje specifičan problem brisanja upisanog prava u zemljišnoj knjizi uz istovremeni upis prava u korist posjednika, koji je evidentan u katastru. U RS-u se problem pojavljuje u okviru postupaka uspostave katastra nekretnina.
– Imamo veliki broj slučajeva u kojima su povrijeđena vlasnička prava na način da su osobe koje su bile evidentirane s određenim pravima u javnim evidencijama izbrisane, a umjesto njih se RS uknjižio kao vlasnik. Te osobe su upućene na vođenje postupaka i dokazivanje svog prava, a da li će ih i na koji način ostvariti, ostaje da se vidi, kaže Velić.
Nema reakcije
Osvrnula se i na imovinu u Hrvatskoj, rekavši da BiH treba početi funkcionisati kao savjesna država i pokazati da poštuje sebe i svoje građane.
– Izostanak adekvatne reakcije iz BiH vodi u pravcu potpunog gubitka predmetne imovine, zaključila je Velić, dodajući da imovina bh. državljana nije zaštićena i pored postojanja Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001. godine.
Zato se sporovi pred sudovima u Hrvatskoj, naglašava, nepovoljno završavaju za nas iz razloga što Hrvatska traži potpisivanje bilateralnog sporazuma kojim bi se trebali riješiti imovinskopravni odnosi dvije države.
Izvor: Oslobođenje.ba
