Obilne snježne padavine razlog su što Unskom prugom još uvijek ne saobraća već najavljivani BH talgo voz od Sarajeva do Bihaća, kazao je Samir Alagić, direktor bihaćkog Područja infrastrukture ŽFBH.
Da bi se to i dogodilo, neophodno je doelektrificirati Unsku prugu na dionici Blatna-Bihać, a radovi bi trebali trajati 75 dana.
Prohodna i otvorena
Iako se u medijima često spominje da je Unska pruga neprohodna pa čak i zatvorena, ova informacija nije tačna, kaže Samir Alagić, direktor Područja infrastrukture Željeznica Federacije BiH u Bihaću.
Dokaz tome je da se ovom prugom prevozi gips iz Kulen-Vakufa.
– Održavamo pogonsku spremnost pruge svojim pružnim vozilima do stanice Martin Brod. U ljetnom periodu saobraćaju turistički vozovi od Bihaća do Martin Broda. Stoga, mi smo spremni i čekamo da se taj pravac što prije otvori – kaže Samir Alagić, direktor PI ŽFBH u Bihaću.
– Dodaje da planirani radovi obuhvataju sanaciju postojeće opreme kontaktne mreže, koja nije u funkciji u dijelu pruge prema Bosanskoj Krupi, te montažu nedostajuće opreme od ove do stanice Blatna, odnosno do graničnog kilometra sa Željeznicama RS(ŽRS).
Radovi su već trebali otpočeti, ali su prolongirani do boljih vremenskih prilika. Pruga na liniji Blatna- Bihać-Martin Brod prema lukama Zadar-Šibenik i Split, u nadležnosti je dvije željezničke kompanije, Željeznica Federacije BiH od Blatne do Martin Broda, a od Martin Broda do Knina, u nadležnosti Hrvatskih željeznica. Dionica Unske pruge u nadležnosti ŽFBH i ŽRS od Bosanskog Novog preko Bihaća do Martin Broda u funkciji je za teretni i putnički saobraćaj.
Nakon obavljenih radova, ponovno će elektrovučom biti uspostavljen putnički i teretni saobraćaj od Bosanskog Novog do Bihaća i Martin Broda. Daljnju dionicu od 58 kilometara pruge prema Kninu, maja 2010. jednostrano je i bez obzira na tada postojeći međudržavni sporazum, zatvorila Republika Hrvatska.
Transportna izolacija
– Ministarstvo prometa i komunikacija BiH do sad nije ništa uradilo po pitanju otvaranja dionice pruge od Martin Broda do Knina, osim potpisivanja inicijative prošle godine, do sada nije bilo konkretnih aktivnosti.
Uprava ŽFBH insistira na otvaranju ove dionice pruge u nadležnosti HŽ-a za saobraćaj dizel vučom. Uzimajući u obzir značaj Unske pruge u predratnom periodu, s današnje pozicije ona je imala isti značaj kao što ga sada ima koridor Vc, Budimpešta–Bosanski Šamac–Sarajevo–Čapljina–Ploče.
Na primjer, na tuzlanskom području sav željeznički saobraćaj odvija se dizel vučom jer pruga nije elektrificirana. Nakon toga etapno treba raditi na obnovi i sanaciji pružnih postrojenja, pa tako i elektrifikaciji ovog dijela pruge. Koliko je Unska pruga povoljnija od Ličke, potvrđuje i činjenica da se ovih dana brzi voz iz Splita do Zagreba kroz snježne lavine probijao čak šesnaest sati.
Zatvaranjem dionice Unske pruge od Knina do Martina Broda, državne granice, Unsko-sanski kanton je stavljen u svojevrsnu transportnu izolaciju kojom je spriječen tranzit, dotok roba iz srednjedalmatinskih luka Zadar, Šibenik i Split.
Samim tim to je bio jedan od razloga stagnacije privrednih aktivnosti u USK – kaže Samir Alagić, direktor Područja infrastrukture ŽFBH u Bihaću.
Otvaranje Unske pruge prema Hrvatskoj znatno bi utjecalo na razvoj ovdašnje privrede. Podaci potvrđuju da luke Zadar, Šibenik i Split godišnje prerade oko četiri miliona tona tereta, a s 10 posto učešća Unska pruga bi samo iz USK prevozila 400.000 tona, dok bi s rudnim bogatstvima Federacije, dostigla čak milion tona tereta.
Dogovor političkog vrha
Hrvatskoj strani predlagani su i različiti modaliteti za organiziranje saobraćaja, a posljednji sastanak održan je u Splitu u oktobru prošle godine. Hrvatska strana insistirala je na izradi studije izvodljivosti za ovu dionicu pruge, dok su ovdašnji predstvanici tražili da se za teretni saobraćaj ona otvori odmah.
Za to je neophodno sanirati oštećenu trasu kod stanice Ličko Dugo Polje u dužini od 500 do 1.000 metara, gdje je došlo do slijeganja tla, dok je uz manje radove, Unska pruga već dostupna. Hoće li se ovo pitanje u skorije vrijeme riješiti ovisi o daljnjem dogovoru hrvatskog i bosanskohercegovačkog političkog vrha.
(Izvor: Avaz)
