Bivšoj ministrici vanjskih poslova Republike Hrvatske, a danas zastupnici GLAS-a Vesni Pusić u srijedu je uručen orden Viteza Nacionalnog reda Legije časti, kojim joj je bivši predsjednik Francuske Republike François Hollande odao priznanje za zalaganje pri postizanju evropskih ciljeva te za doprinos saradnji između Francuske i Hrvatske.
U intervjuu za zagrebački Večernji list je Pusić, između ostalog, govorila i o BiH te o posljednjoj posjeti predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović našoj zemlji, ali i Republici Turskoj, gdje je, kako je kazala Grabar-Kitarović, lobirala za izmjene Izbornog zakona BiH.
– Dogovori oko BiH i promjena izbornog zakona kao teme bilateralnih razgovora između Hrvatske i Turske promašeni su. Pristup kojem bismo mi trebali težiti jest da gledamo BiH u kontekstu prvog neposrednog susjedstva s najdužom granicom s Hrvatskom. Države koje su neposredni susjedi spadaju u prvi krug interesa i zato nam je bitno da BiH bude stabilna, sigurna, da ekonomski dobro funkcionira, da ne bude izvor problema. Ali kad najviši dužnosnik iz Hrvatske i najviši dužnosnik iz Turske razgovaraju o BiH kao svojoj centralnoj temi bez BiH, mislim da to samo jača percepciju BiH kao tuđeg protektorata. Turski je predsjednik bio vrlo rezerviran u svojim reakcijama. On je zapravo bio taj koji je telefonski nazvao BiH stranu. Da je barem to bila naša predsjednica.
Kakvu je zapravo Erdoğan poruku poslao kada je usred razgovora s predsjednicom nazvao Bakira Izetbegovića?
– Ne može se o Bosni i Hercegovini bez Bosne i Hercegovine. To je poručio. I naravno da je tako bez obzira na sve ono što se događa “ispod žita”. To je bila vrlo jasna poruka. Nažalost, vrlo često politika prema BiH u Hrvatskoj nije vođena zbog BiH, pa ni zbog Hrvata u BiH, već zbog domaće političke scene. Svaki put kad se hrvatska politika intenzivno miješala u situaciju u BiH, najviše su nastradali Hrvati u BiH, a onda i svi ostali. Iz niza razloga, pa i zbog činjenice da dijaspora glasa i na parlamentarnim i predsjedničkim izborima, a Hrvati u BiH, koji su ondje konstitutivan narod, u našem se izbornom zakonu definiraju kao dijaspora.
Hoćete reći da je predsjednica u BiH išla samo po glasove za još jedan mandat?
– Po mom mišljenju, to je dosta očito. Predsjednica želi još jedan mandat, a budući da na tim izborima glasaju i birači iz BiH i budući da su ti glasovi jednako vrijedni na predsjedničkim izborima kao i oni u Hrvatskoj, oni mogu donijeti razliku između pobjede i poraza. BiH treba napredak zbog kvalitete vlastitog funkcioniranja, a posredno će to imati pozitivan utjecaj na sve susjede.
I promjena izbornog zakona?
– Ako želimo, a želimo, da BiH bude stabilna država svih svojih građana, uključujući i ta tri najveća konstitutivna naroda, onda treba gledati što je to što potencijalno ujedinjuje to društvo i treba biti svjestan da svaka grupacija ima politička i etnička svojstva s kojima se poistovjećuje. Ključno je da se osigura da i Hrvati i Bošnjaci i Srbi budu predstavljeni u državnim tijelima onako kako su se izjasnili na izborima, što su si izabrali. To je važno i to nije samo pitanje interesa Hrvata nego i BiH u cjelini. Izborni zakon treba donijeti tako da bude integrirajući. To mora biti zajednički projekt.
Koja može biti uloga Hrvatske u svemu tome?
– Samo jedna institucija i jedna ideja može tome pridonijeti, za koju i Srbi i Hrvati i Bošnjaci u BiH misle da bi za njih bila dobra. A većina ih se slaže da bi za njih bilo dobro da je BiH u EU. Nema više puno mjesta na svijetu gdje EU igra takvu ulogu, ali tu igra, i zato treba koristiti institucije i vodeće zemlje EU-a da se promijeni atmosfera u BiH. Tu Hrvatska potencijalno ima golemu ulogu, ali ne tako da hoda po BiH, nego po Briselu, Berlinu, Parizu… Sad je trenutak za to jer je Bugarska preuzela predsjedanje Unijom, a glavna tema je “zapadni Balkan” i proširenje. Dakle, imamo saveznika u zemlji predsjedateljici.
/Vecernji list
