Prelijepi grad Bihać već mjesecima liči na veliko radilište i to najviše zbog realizacije KFW projekta – prečišćavanja kanalizacije, zbog kojeg je prekopana većina ulica. Detalji oko sumnjive potrošnje sredstava i povoljnog raskida ugovora bivšeg gradonačelnika i bivšeg izvođača radova predmet su prijave koju su Tužilaštvu podnijeli gradonačelnik Šuhret Fazlić i Gradsko vijeće. S obzirom na manjak para u budžetu, vraćanje asfalta na ulice ne ide onako kako se očekivalo, pa se osjeti veliko nezadovoljstvo svih građana, izuzev automehaničara koji imaju pune ruke posla.
Zajednički odgovor
Ali, mladi bihaćki umjetnik Anik Dub uspio je svojim performansom da artikulira taj glas nezadovoljstva građana, da zabavi, nasmije, ali i da pošalje snažnu poruku. Preko noći su osvanuli flasteri na bihaćkim ulicama i prolaznici su odmah rekli “to je to”, legitiman prikaz apsurdne realnosti.
Anik je apsolvent Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, a nedavno je imao i prvu samostalnu izložbu karikatura “Lica sa ulica”, koju su za njega najavili članovi benda Dubioza kolektiv. Iako je od 2012. godine svrstan među top pet bh. street artista, Anik do sada nije bio u društveno angažiranim projektima. Kaže da su ga na to primorali građani.
– Dođem po sendvič i u radnji mi se žale da im je opao posao zbog razrovanih ulica, tako i trgovci koji se žale da im zbog prašine propada izloženo voće. Moj posao umjetnika i jeste da vizualno prikažem ono što nas sve muči, to je naš zajednički društveni odgovor na realnost. Ovakve ulice su naše rane, posjekotine, zato sam uradio to sa flasterima, ispričao nam je Anik.
On se bavi modernom vizualnom umjetnošću, radio je u Beču i Linzu, ali uvijek se vraća u rodni Bihać, gdje svojoj generaciji želi pokazati i dokazati da se može uspjeti poštenim radom.
– Omladina prvo mora pronaći sebe, do 20. godine skužiti ko su i šta žele da rade. Zatim, do tridesete godine trebaju ulagati u svoju karijeru i posao, da bi poslije toga ubirali plodove vlastitog rada. Ja za drugi način ne znam niti me interesuje. Nažalost, omladina je danas pod pritiskom pogrešnih shvatanja i robovanja stvarima. Žao mi je što mladi uzore vide u lopovima i kriminalcima samo zato što oni imaju dobru garderobu i vozaju dobre aute. Bogatstvo je unutra, to je ono što ti jesi, priča nam mladi bihaćki umjetnik.
Također smatra da je za poslijeratnu generaciju u BiH internet pokvario mnogo toga.
– Došao nam je prebrzo, prije nego se izgradio kvalitetan obrazovni sistem. Danas se omladina prema internetu ponaša kao prema eksternom disku, ništa ne uče, a kada im nešto zatreba, sve traže na Googleu. Treba imati taj “eksterni hard disk”, ali glavnu memoriju treba nositi u glavama, a ne u torbama ili džepovima, ispričao je za Oslobođenje Anik Dub.
Murali za Bihać
On je imao 16 godina kada je dobio svoj prvi kompjuter, a s obzirom na to da je rođen kada je rat počeo, priznaje da je imao siromašno djetinjstvo. Teške okolnosti, prema njegovom mišljenju, samo su stepenice koje vode sazrijevanju, a tako je i sa društvom. Na primjer, trenutno nailazi na prepreke da od vlasti dobije listu slobodnih zidova na kojima bi uradio murale, čime bi uljepšao grad. A na Zapadu umjetničke instalacije poznatih street artista samo podižu vrijednost zidova i objekata. Tako je i sa državom BiH, ona više vrijedi ako na sebi nosi tragove radova svojih umjetnika, a trenutno im sistem ne dopušta da dođu do izražaja.
