Unija za održivi povratak, koja je početkom ove sedmice saopćila da je od 2013. do oktobra 2017. godine BiH napustilo više od 150.000 građana, upozorila je i na broj ljudi koji se odriču bh. državljanstva. Da su razlozi za zabrinutost opravdani pokazuju i podaci Ministarstva civilnih poslova BiH, prema kojima se državljanstva Bosne i Hercegovine za 21 godinu odreklo 77.096 osoba. U posljednjih pet godina, od 2013. do novembra 2017. godine, to je učinilo 18.370 građana.
Najviše građana državljanstva se odreklo 2003. godine, čak 9.070, godinu ranije ih je bilo nešto manje – 8.212, a brojka se od 2003. počela postepeno smanjivati pa je tako 2004. iznosila 6.993, 2005. je bila 5.657, 2006. je bila 4.716, godinu kasnije 4.655, zatim 3.478, a nakon toga 3.297. Broj je 2010. blago skočio na 3.585, da bi godinu nakon toga pao na 3.370. Trend povećanja broja građana koji su se odrekli bh. državljanstva počeo se bilježiti od 2012. godine do danas i po godinama se kretao ovako – 3.418, 3.447, 3.507, 3.528, 4.270 i za deset mjeseci ove godine 3.618.
Drastična je razliku u broju ljudi koji su se odrekli državljanstva u odnosu na poslijeratne godine kada je pasoš matične zemlje 1996. i 1997. godine nekim stranim pasošem zamijenilo po šest osoba, zatim 1998. njih osam, nakon toga 14 i 2000. godine 51. Masovniji trend je počeo 2001. godine kada se bh. državljanstva odreklo 2.190 osoba.
Iz Ministarstva civilnih poslova navode da stranke u postupku odricanja nisu dužne da navedu razloge, osim činjenice da već posjeduju ili im je zagarantovano stjecanje državljanstva druge države. U neformalnim razgovorima kao stvarne razloge najčešće navode pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inozemstvu, sigurniji radnopravni status i slično.
“Najčešće se odricanje vršilo radi stjecanja državljanstva Njemačke, Austrije, Slovenije, Norveške, Danske, Češke, Srbije, Hrvatske i Crne Gore”, kazali su nam iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Danska je u međuvremenu donijela novi zakon prema kojem ne traži odricanje, a sporazum o dvojnom državljanstvu BiH ima sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom
“Mnogi naši građani koji su otišli van zemlje planiraju i ostati u državama u koje su iselili. Svjesni su da bi za ostvarivanje svih prava kao ravnopravni građani neke zemlje trebalo da prihvate i njeno državljanstvo. Veliki broj građana koji određeni vremenski period provedu u drugoj zemlji nastoje da pokrenu i vlastiti biznis, a to im je mnogo lakše ako prihvate državljanstvo te zemlje. S druge strane, ukoliko su u pitanju porodice s djecom, odriču se državljanstva radi obrazovanja”, kazali su nam iz Unije za održivi povratak i integracije.
Taksa za odricanje iznosi 800 KM, za države bivše SFRJ taksa je 200 KM, a ako se vrši putem diplomatsko konzularne mreže BiH u inozemstvu, plaća se još i konzularna taksa. Iz Unije ističu da će broj građana koji se odriču državljanstva bez sumnje rasti ukoliko BiH ne poduzme mjere i ne izgradi mehanizme za stvaranje povoljnijeg ambijenta.
