U Arapuši nadomak Bosanske Krupe, rodnom mjestu reisa Džemaludina Čauševića, prije nekoliko dana je otvorena spomen-kuća u znak sjećanja na jednog od najpoznatijih bošnjačkih vjerskih lidera i reformatora iz prošlog vijeka.
Mehmed Džemaludin Čaušević rođen je 28. decembra 1870. godine u selu Arapuša kod Bosanske Krupe. Početno vjersko obrazovanje-mekteb završio je pred svojim ocem Ali-hodžom, a srednje u medresi u Bihaću. Kada je napunio 17 godina, otišao je u Istanbul na daljnje školovanje, gdje je 1903. godine završio Pravni fakultet.
Nakon povratku u Bosnu, te 1903. godine, posvetio se reformi Islamske zajednice i cjelokupnog bosanskog društva. U tom periodu, predavao je na sarajevskoj Gimnaziji , te na Sudačko-šerijatskoj školi, preteči današnjega Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu.
Veliki učenjak i reformator
U Sarajevu 1913. biva nagrađen čašću reisu-l-uleme. Prijemom menšure, koja je stigla i iz Istanbula i Beča, Džemaludin Čaušević je na sebe preuzeo veliku odgovornost i postao jedna od najznačajnijih ličnosti bošnjačkog naroda tog vremena. Njegovim izborom za reisu-l-ulemu niko nije ostao začuđen, a poštivatelje je imao u svim narodima koji su živjeli u Bosni i Hercegovini. I austrougarske vlasti su bile svjesne utjecaja koji Džemaludin Čaušević ima na muslimansko stanovništvo, pa su i najodgovorniji funkcioneri pozdravili njegovo imenovanje.
Reis Čaušević pokrenuo je veliki broj vjerskih časopisa, organizirao brojne humanitarne akcije, a ured Rijaseta otvorio je građanima svih nacija koji su mu se obraćali s različitim potrebama. Nekoliko godina bio je predsjednik Muslimanskog dobrotvornog društva “Merhamet” u Sarajevu, čiji je osnovni zadatak bio zbrinjavanje velikoga broja sirotinje u gradu. Ta njegova briga te poseban angažman za vrijeme Prvoga svjetskog rata razlog su zbog kojega je smatran “velikim zaštitnikom i zagovaračem sirotinje i muslimanki”.
Nakon čestih sukoba sa jugoslavenskom vladom i posebice donošenjem novog Ustava Islamske zajednice iz 1930. godine, koji je u značajnoj mjeri ukidao autonomiju islamske zajednice, reis Čaušević je odstupio sa funkcije.
Za Čauševića se smatra da je bio autoritativni vjerski lider, reformator, prosvjetitelj i čovjek izuzetne misli i čvrstog stava. S druge strane, poznat je i po tome svojim liberalnim i reformatorskim pogledima na islamsku tradiciju.
U Arapuši izgrađena spomen-kuća
U znak sjećanja na njegov lik i djelo, 2009. godine u Bosanskoj Krupi je formirano Udruženje “Reis Mehmed Džemaludin Čaušević”, koje je odlučilo izgraditi spomen-kuću u njegovom rodnom mjestu.
“Izgradnja spomen-kuće započela je 2012. godine i evo poslije šest godina okončali smo radove. Kuću smo uspjeli izgraditi i opremiti je brojnim sadržajima, mada još ima posla za uraditi. Svako onaj ko dođe u Arapušu i spomen kući imat će priliku da se upozna sa likom i djelom reisa Čauševića”, kazao je za Klix.ba Nijaz Tatarević, predsjednik udruženja.
On je istakao da su sa ovom idejom željeli spomen na reisa Čauševića otrgnuti od zaborava i svu historijsku građu i knjige koje govore o njemu staviti na jedno mjesto.
“Spomen kuća nije sagrađena na istom mjestu kao i njegova rodna kuća zato što jednostavno na tom mjestu nije bilo prostora da se sagradi nova kuća, već nedaleko od nje, a sagrađena je u elementu starih bosanskih kuća. Ona ima dva sprata, prizemni i gornji sprat. Donji sprat je izložbenog karaktera i sadrži sve ono što smo mi prikupili o liku i djelu reisa Čauševića. Znači, sve o njegovom rođenju, životu, radu, školovanju, putovanjima, itd. Pored toga, tu se nalaze predmeti i rukotvorine naših starijih, narodne nošnje, kao i maketa stare bosanske kuće”, objasnio je Tatarević.
Gornji sprat, pak, sadrži prostorije predviđene za održavanje tematskih konferencija i sastanaka, a u jednoj od tih prostorija napravljena je i stara bosanska soba.
“Također, u kući se nalazi jedna prostorija koju smo nazvali radnom sobom reisa Čauševića. U toj sobi imamo njegovu vitrinu koju su nam poklonile njegove unuke iz Sarajeva, kao i četiri fotelje i dvosjed”, istakao je Tatarević.
On napominje da je vrijednost radova oko 250.000 KM, a posebice skreće pažnju da su najveći dio finansirali mještani Arapuše, kao i brojni ljudi koji su željeli pomoći izgradnju kuće. Realizaciju projekta pomogla je i Općina Bosanska Krupa i Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica FBiH.
klix.ba
